„Svrha sustava besplatne pravne pomoći je da se za ekonomski ugrožene građane osigura pristup pravdi u cilju jednakosti pred zakonom“, poručila je zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt. Slabosti postojećeg zakona koje se nastoje ispraviti odnose se, kako je pojasnila, na složenosti postupka dobivanja besplatne pravne pomoći, te ograničenje opsega pravnih problema u kojima se pravna pomoć može odobriti.
Prestrogi su, kazala je, i imovinski kriteriji te ne postoji odgovarajući sustava financiranja. Zakonska novina je omogućavanje pružanja primarne pravne pomoći u svakoj pravnoj sferi uz ispunjavanje određenih uvjeta. Besplatnu pravnu pomoć imat će i svako dijete koje nema hrvatsko državljanstvo ali je zatečeno na području Republike Hrvatske bez pratnje. Za razliku od prvog čitanja, konačnim prijedlogom zakona predlaže se rješenje prema kojem se pravna pomoć ne odobrava u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima nema djece, te se uređuje sudjelovanje vještaka i tumača u besplatnoj pravnoj pomoći.
Pravo jednakosti građanima zajamčeno je hrvatskim Ustavom, podsjetio je HNS-ov Boris Blažeković dodajući kako se predloženim zakonom pozicioniramo kao država sa jasnim određenjem socijalne države. Besplatna pravna pomoć je jedna od temeljnih postavki zaštite ljudskih prava i ona upotpunjava kvalitenije hrvatski pravosudni sustav, rekao je SDSS-ov Mile Horvat.
Sabor je, među ostalim, kratko razmotrio i izmjene Zakona o sudskim pristojbama kojima se ubrzava postupak naplate neplaćene sudske pristojbe. Oslobođenja od plaćanja sudske pristojbe prenose se Uredima državne uprave, predlaže se jedinstveni zastarni rok, a brišu se i ograničenja za određivanje vrijednosti spora u vlasničkim sporovima o nekretninama.
