Nikakve reforme niste provodili, Hrvatska je u krizi i uništena, ova Vlada će četiri godine potrošiti na reforme i dovođenje reda u državu, neovisno kako će proći na izborima, uzvratio je Linić HDZ-ovim zastupnicima koji su aktualnu vlast prozvali zbog nesposobnosti i krivih projekcija gospodarskog rasta. Dok god popravljam vašu štetu, vaše uništavanje hrvatske budućnosti, smatram da se mogu hvaliti (rezultatima), odgovorio je Linić HDZ-ovcima u saborskoj raspravi o prijedlogu rebalansa ovogodišnjega Državnog proračuna.
HDZ-ovci su iznijeli brojne zamjerke na predloženi rebalans. S obzirom na trenutak u kojem se predlaže, rebalans se može nazvati "'ajmo proknjižiti ono što je učinjeno", ocijenio je Ivan Šuker, dok Frano Matušić i Goran Jandroković pitaju ministra kako može govoriti o očekivanom rastu od 0,2 posto BDP-a kad svi dosadašnji rezultati i analitičari prognoziraju pad od 0,8 posto? Linić odgovara kako su u pitanju projekcije, te podsjeća da su projekcije HDZ-ove vlasti građane gurnule u potrošnju, zbog koje su sada u dugovima. Zato ste odgovarali na izborima, pa dopustite da i mi odgovaramo, poručio je Linić.
Rebalans vam treba zbog krive ekonomske politike ove nesposobne Vlade, tvrdi HDZ-ov Darko Milinović i upozorava na dug zdravstva od nekoliko milijardi kuna. Nije vam lako, na licu vam se vidi zabrinutost, rekao je ministru Branko Hrg (HSS) i poručio kako javnost više ne zanima tko je što napravio ili ostavio, već što će vlast učiniti da bude bolje. Porezna represija nije dala rezultata, a za vlastiti neuspjeh optužujete privatne poduzetnike, rekao je Hrg.
S poduzetnicima se, uzvraća Linić, vodi aktivna politika kroz reprogram dugova i rješavanje nelikvidnosti kako bi se privreda restrukturirala, zadržala radna mjesta i potaknuo izvoz. "Dvije godine krvavog rada treba da se vrati na stanje od 2008.", rekao je Linić.
Rebalansom proračuna Vlada predlaže smanjenje planiranih proračunskih prihoda za 2,9 milijardi kuna, na 110,25 milijardi, i povećanje rashoda za 3,2 milijardi kuna, na 126,8 milijardi kuna. Tako je i deficit uvećan za 6 milijardi kuna, odnosno s 10,24 na 16,3 milijarde kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 4,8 posto. Smanjena je projekcija gospodarskog rasta na 0,2 posto, iako su projekcije nekih drugih institucija i nadalje negativne i govore o padu od 0,2 do 0,7 posto.
Ministar financija smanjenje prihoda objasnio je nižim prihodima od PDV-a i carina zbog ulaska u EU. Rashodovna strana se pak uvećava za 3,3 milijarde kuna sanacije zdravstvenih ustanova, ali i zbog indeksacije mirovina i određenog rasta socijalnih izdataka.
