Prijedlog nacrta utvrdila je radna skupina Odbora, a o tom tekstu Odbor je otvorio javnu raspravu, koja je trajala svega šest dana. Na to je reagirao Ustavni sud, tumačeći kako je šestodnevna javna rasprava o ustavnim promjenama neprihvatljivo kratka te da bi ona trebala trajati najmanje koliko traju javne rasprave o zakonskim prijedlozima. Duljina javne rasprave o zakonskim prijedlozima i drugim aktima propisana je Kodeksom o javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, koji propisuje da javna rasprava traje najmanje 15 dana.
O javnoj raspravi govori i Zakon o pravu na pristup informacijama, u kojem stoji da javna rasprava "u pravilu traje 30 dana". Ustavni sud smatra da bi postupak izmjene Ustava s javnom raspravom od svega šest dana bio u nesuglasju s ustavnom odredbom o vladavini prava, kao najvišoj vrednoti ustavnog poretka. Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Peđa Grbin, nije htio komentirati takvo tumačenje Ustavnog suda, no tvrdi kako se rasprava u javnosti o ustavnim promjenama vodi sve od srpnja, kada je predloženo da se Ustavom propiše nezastarijevanje kaznenih djela teških ubojstava.
Na očitovanje Ustavnog suda reagirao je, međutim, HDSSB, tražeći produljenje javne rasprave. I laburist Dragutin Lesar kaže da neće podržati ustavne promjene ako Odbor ne uvaži mišljenje Ustavnog suda. Tako se može očekivati da će Odbor za Ustav otvoriti novu javnu raspravu, ovoga puta ne o prijedlogu nacrta, o kojem je javna rasprava već provedena, nego o samom nacrtu ustavnih promjena, koji bi sutra trebao utvrditi. Koliko bi ta javna rasprava trebala trajati danas se nije moglo doznati, no među članovima Odbora spominje se mogućnost 30-dnevne rasprave, u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Dogodi li se to, teško je očekivati izmjene Ustava prije Nove godine, budući da Hrvatski sabor od 15. prosinca do 15. siječnja ne zasjeda. Odgađanje donošenja ustavnih promjena za drugu polovicu siječnja moglo bi, pak, u pitanje dovesti izručenje nekadašnjeg čelnika jugoslavenske obavještajne službe Josipa Perkovića, za kojeg je njemačko pravosuđe izdalo europski uhidbeni nalog, tereteći ga da je sudjelovao u organiziranju ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića, 1983. godine u Njemačkoj Naime, od 1. siječnja na snagu stupa izmijenjeni Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, po kojem će se europski uhidbeni nalog primjenjivati i na zločine počinjene prije kolovoza 2002. godine.
Tim izmjenama zastara je postala obvezujući razlog za odbijanje izručenja, a po nekim tumačenjima, Đurekovićevo ubojstvo po hrvatskim je zakonima palo u zastaru. Kada bi se ustavne promjene donijele prije Nove godine, sud ne bi mogao odbiti Perkovićevo izručenje na temelju zastare, jer bi se zastara za teška ubojstva ukinula. Odgađanje donošenja ustavnih promjena ide na ruku građanskoj referendumskoj inicijativi, koja traži da nacionalna manjina pravo na ravnopravnu službenu uporabu vlastitog jezika i pisma ostvaruje ako je njezin udio u ukupnom stanovništvu na području neke općine, grada ili županije veći od 50 posto, umjesto 33 posto, kako je sada propisano.
Potpisi potpore toj inicijativi prikupljaju se od 17. studenoga, a ako inicijatori prikupe dovoljan broj potpisa i ako nadležna ministarstva u kratkom roku provjere te potpise, Sabor bi morao raspisati državni referendum o toj temi, osim ako ga u tome ne spriječi Ustavni sud. Međutim, ako se prije toga Ustav promijeni kako je planirano, referendum se neće raspisati, jer će se ustavom onemogućiti referendumsko izjašnjavanje o pitanjima kojima se umanjuju ljudska prava i slobode te prava nacionalnih manjina.
