Predloženim izmjenama ZKP se usklađuje s odlukom Ustavnog suda, koji je u srpnju, djelomično ili u cijelosti, ukinuo 43 odredbe tog zakona, kako bi se oštećenicima i okrivljenicima osigurala viša razina pravne zaštite, a tužiteljstvu učinkovitiji alati za rad. Utvrđuje se, među ostalim, da Državno odvjetništvo nakon završetka istrage mora u roku od 15 dana optužiti okrivljenika ili odustati od kaznenog progona. U složenim predmetima taj rok iznosi 30 dana, a rokovi mogu biti produljeni za 15 dana, odnosno u složenim predmetima za 30 dana.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodno je izvijestio da je od prvog čitanja u prijedlog ugrađen "osigurač", po kojem će se postupak moći ponoviti na temelju stegovnog postupka protiv državnog odvjetnika koji nije podigao optužnicu. Utvrđeno je i da je osuđena osoba dužna snositi trošak postupka, a Miljenić je objasnio da Vlada "ne želi da ljudi koji imaju novaca dobivaju odvjetnike po službenoj dužnosti na teret svih nas". Naglasio je da se zakonom precizira pojam financijskih istražitelja, kako bi se povećala kvaliteta borbe protiv financijskih malverzacija i otkrivanje nezakonito stečene imovine.
Predloženi zakon naišao je na odobravanje Hrvatskih laburista, u čije je ime Branko Vukšić kazao kako se nada da DORH-ovi istražitelji "neće nasjedati na fore poput one Sanaderove - sve sam te desetine ili stotine milijuna eura zaradio prodajom erotskih fotografija". "Profite poput Sanaderovih nije zaradila ni ostvarila ni američka pornografska industrija. To što si je sve priuštio Vidošević svakom je laiku bilo sumnjivo, njegovo opravdanje - imao sam nos za ulaganja, pije vodu jedino kod budala i jataka", rekao je Vukšić.
Uvjeren je da to "s uglancanim ZKP-om neće prolaziti ni kod Bajića ni kod USKOK-a". "Bajićevi istražitelji - naprijed", poručio je Vukšić. Josip Salapić (HDSSB) upozorio je na problem curenja informacija iz DORH-a i policije. "Ovih dana imamo slučaj da je jedan policajac u suradnji s medijima pustio neke informacije van", rekao je Salapić, koji smatra da ZKP mora osnažiti mehanizme kojima će se sprječavati curenje informacija, jer bi, u protivnom, "cijeli postupak mogao pasti zbog neprofesionalnosti".
Na curenje informacija iz istrage upozorila je i Ingrid Antičević-Marinović (SDP), koja se boji da će odredba po kojoj je preciziran trenutak otvaranja istrage dodatno otvoriti mogućnost curenja informacija, budući da okrivljenik od tog trenutka ima pravo na puni uvid u istragu, no uvjerena je da niveliranje prava okrivljenika ni na koji način neće umanjiti efikasnost postupka. Davorin Mlakar (HDZ) uvjeren je da će predloženi zakon stvoriti pravnu nesigurnost i "kaos", budući da će "istodobno važiti tri ZKP-a i dva Kaznena zakona".
"Daljnji generator pravne nesigurnosti je i izmijenjeni Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, popraćen izmjenama Ustava RH, gdje uvodimo nove, nepotrebne i vrlo štetne odredbe koje se tiču retroaktivnog nezastarijevanja kaznenih djela teškog ubojstva. To će stvoriti novu pravnu nesigurnost i nove probleme, umjesto da gradimo sustav koji bi bio logičan, koji bi štitio ljudska prava osumnjičenika", rekao je Mlakar. "Ne stvara se pravna nesigurnost. Mi osiguravamo bolje procesuiranje i štitimo prava okrivljenika. Pa zar smo to trebali propustiti da bi se čuvala pravna sigurnost, koga? Kriminalaca? Da, oni neće biti pravno sigurni, ali to je njihov problem", uzvratio mu je Miljenić.
