Tim je tekstom predviđeno da se referendum ne može raspisati o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje Ustavom RH zajamčenih ljudskih prava i sloboda, otkazivanje međunarodnih ugovora, donošenje i izvršenje proračuna, na obranu i nacionalnu sigurnost te na izbor i imenovanja u Hrvatskom saboru.
Takva odredba u pitanje bi mogla dovesti raspisivanje referenduma o izmjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kakvu traži Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, a po kojoj bi nacionalne manjine pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma ostvarivale u lokalnim sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine stanovništva.
Stožer je objavio kako je prikupio oko 650 tisuća potpisa hrvatskih građana za raspisivanje referenduma, no ako Sabor izmijeni Ustav prije rasprave o toj inicijativi, referendum će biti nemoguće raspisati. Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Peđa Grbin, nije želio nagađati hoće li se na tu inicijativu primjenjivati važeći ili izmijenjeni Ustav, objasnivši da ne zna kako će na kraju izgledati prijelazne i završne odredbe Ustava.
Teoretski je moguće da se tim odredbama propiše da se izmjene ne primjenjuju na referendumske inicijative koje su u tijeku, no takvo rješenje za sada nitko nije predložio. Radna skupina predvidjela je i smanjivanje broja potpisa potrebnih za pokretanje referenduma na 200 tisuća, umjesto sadašnjih 10 posto od ukupnog broja birača. Predlaže uvođenje praga odaziva na referendum od 40 posto od ukupnog broja upisanih birača, nakon kojega bi se referendum smatrao valjanim.
Takvim rješenjem nisu do kraja zadovoljni Hrvatski laburisti, ustavni stručnjaci, sindikati i nevladine udruge, koji smatraju da bi umjesto kvoruma odaziva trebalo propisati prag biračke potpore. Predlažu da se Ustav na referendumu može promijeniti samo ako za to glasa više od polovice ukupnog broja upisanih birača, a organski zakon ako izmjenu podrži više od 35 posto birača, dok bi se ostali propisi mogli mijenjati uz potporu 25 posto birača.
Upozoravaju i da smanjivanje broja potpisa za narodni referendum ne znači automatski i lakše raspisivanje takvog referenduma. Ističu da će i 200 tisuća potpisa biti nemoguće prikupiti ako se Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave propiše, primjerice, da se potpisi prikupljaju samo u uredima državne uprave. Kada je riječ o nezastarijevanju kaznenih djela, radna skupina predložila je da se propiše nezastarijevanje teških ubojstava, a odbačen je prijedlog da se posebno propiše nezastarijevanje kaznenih djela jugoslavenskog komunističkog režima, kojim je najveća oporbena stranka, HDZ, uvjetovala potporu ustavnim promjenama.
Da bi se izbjegla tumačenja da se ustavne promjene donose kako bi se bivšeg čelnika jugoslavenske obavještajne službe Josipa Perkovića zaštitilo od izručenja Njemačkoj, dogovoreno je da će, ako izmjena Ustava bude proglašena prije 1. siječnja, odredba o nezastarijevanju teških ubojstava na snagu stupiti tek s tim datumom. Naime, 1. siječnja na snagu stupa izmijenjeni Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, po kojem će se europski uhidbeni nalog primjenjivati i na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002. pa i u slučaju Perkovića, kojega njemačko pravosuđe tereti da je organizirao ubojstvo hrvatskoga političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine.
Predlaže se i da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosi u proceduri propisanoj za donošenje Ustava, dakle kroz tri faze i dvotrećinskom većinom u Saboru. Po istoj proceduri mogli bi se donositi i ostali zakoni, ako to odluči Hrvatski sabor većinom glasova svih zastupnika. Takvu odredbu HDZ-ov Vladimir Šeks tumači kao pokušaj izigravanja Ustavnog suda. "Vladajuća većina želi izigrati Ustavni sud, jer ga smatraju neprijateljem", izjavio je Šeks Hini, tumačeći da Ustavni sud ne bi mogao ocjenjivati ustavnost tako donesenih zakona, budući da bi oni imali snagu Ustava. U javnu raspravu i daljnju proceduru radna skupina je poslala i dva prijedloga kojima Jadranka Kosor želi osigurati da Sabor više radi.
Predloženo je tako da se stanka u saborskom zasjedanju skrati za mjesec dana, a kao alternativno rješenje, da se saborska sjednica, umjesto polovine, saziva na zahtjev trećine zastupnika. Na prijedlog HDSSB-a, u ustavnu odredbu kojom se kao jedinice regionalne samouprave navode i županije dodalo bi se 'i regije', čime se otvara prostor za buduću regionalizaciju Hrvatske. Nakon završetka javne rasprave, saborski Odbor za Ustav u ponedjeljak bi trebao utvrditi prijedlog nacrta ustavnih promjena i poslati ga saborskom plenumu.
Takav nacrt mora dobiti podršku natpolovične većine, odnosno najmanje 76 zastupnika, nakon čega se tekst vraća Odboru, koji treba utvrditi konačni prijedlog ustavnih promjena, o kojemu ponovno raspravlja Sabor. Ustavne promjene na kraju trebaju dobiti podršku najmanje dvije trećine zastupnika, tj. 101 glas, a vladajući očekuju da bi na snagu mogle stupiti između Božića i Nove godine.
