U Hrvatskoj postoji određena zabrinutost da bi se otpis dugova nekom poduzeću mogao tretirati kao nedopuštene državne potpore u slučajevima onih tvrtki kojima je država otpisala veći iznos nego ostali privatni vjerovnici. U Europskoj komisiji u neformalnom razgovoru za Hinu objasnili su da se Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ne može ocjenjivati generalno, nego da bi se u svakom pojedinačnom slučaju otpisa državnih dugova moralo analizirati jesu li se javne vlasti ponašale u skladu tržišnim načelima kreditiranja. To znači da treba ustanoviti je li se država u toj situaciji ponašala kao što bi se ponašao bilo koji drugi vjerovnik poduzeća.
Pri tome se mora dokazati da je otpis duga povoljniji za državu kao vjerovnika od drugih rješenja, poput likvidacije poduzeća, to jest da bi država mogla naplatiti više svojih potraživanja ako otpiše dio duga umjesto da se poduzeće prepusti likvidaciji. U suprotnim slučajevima, otpis dugova smatrao bi se državnim potporama, koje Komisija mora odobriti i o kojima mora biti obaviještena prije nego što bude dodijeljena.
U Europskoj uniji postoje smjernice o državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje poduzeća u poteškoćama. Takve državne potpore trebaju se prijaviti Komisiji kao spašavanje ili restrukturiranje tvrtke, a Komisija onda procjenjuje jesu li te državne potpore u skladu sa smjernicama. Hrvatski zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Komisija nikad nije procjenjivala prema pravilima o državnim potporama.
Zakon je stupio na snagu 1. listopada 2012. godine. Prema ministru financija Slavku Liniću, od tada je insolventnost u Hrvatskoj smanjena za 9,8 milijardi kuna. Po podacima Ministarstva financija, dosadašnjim postupcima predstečajnih nagodbi sačuvano je više od 15 tisuća radnih mjesta, za oko 800 poduzetnika vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja i očekuje se sklapanje nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom, od čega je do sada pred tim sudovima predstečajna nagodba sklopljena u više od 200 predmeta.
