c S
Dnevne novosti

MFIN nadzire poštuju li ministarstva, državne institucije, poduzeća i gradovi rokove plaćanja

10.12.2013 07:14 ZAGREB, 9. prosinca 2013.(Hina), Ministarstvo financija uputilo je  u 114 trgovačkih društava u državnom vlasništvu, agencija, instituta i ustanova, ali i jedinica lokalne i područne samouprave i ministarstva, nalog da se pripremi dokumentacija na temelju koje će se utvrditi poštuju li te institucije rokove plaćanja predviđene Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Inspekcijski nadzor izvršit će se tijekom prosinca za razdoblje od 1. listopada 2012., kada je taj zakon stupio na snagu, do 31. listopada ove godine, a prvi, 'izlazni' rezultati nadzora očekuju se početkom 2014. godine, izjavio je danas pomoćnik ministra financija Branko Šegon. Ovakav je nadzor već proveden u trgovačkim lancima, utvrđeno je da imaju ukupno više od 900 milijuna kuna obveza koje nisu plaćene u zakonskom roku, a prekršajni prijedlozi podnose se protiv gotovo svih 26 trgovačkih lanaca, uz izuzetak dva ili tri, naveo je.

Pokrenuti nadzor, prema popisu Ministarstva financija, obuhvatit će 52 trgovačka društva u državnom ili većinskom državnom vlasništvu, četiri instituta, deset agencija, 22 ustanove, šest gradova te svih 20 ministarstava. Među njima su primjerice Croatia Airlines, Hrvatska pošta, HEP Grupa, HAC, ARZ, HŽ Infrastruktura i Putnički prijevoz, Janaf, kao i 18 podružnica Zagrebačkog holdinga. Nadzirat će se primjerice i HERA, HAKOM, HANFA i HANDA, ali i HRT, HOO, HTZ, nekoliko fakulteta i klinički bolnički centri u Osijeku, Splitu, Zagrebu i Rijeci, a na popisu je i šest gradova - Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Varaždin i Zadar.

Svi ti pravni subjekti dobili su nalog u kojem je jasno utvrđeno razdoblje za koje želimo izvršit kontrolu poslovanja u dijelu poštivanja rokova plaćanja. Slanje naloga je pripremni dio, a inspektori će započeti s nadzorom kada se prikupi sva relevantna dokumentacija, rekao je Šegon u izjavi za medije u Ministarstvu financija. Pritom je istaknuo kako se u nadzoru neće raditi razlika među subjektima nadzora, jer u Ministarstvu financija smatraju kako imaju pravo pogledati bilo koju instituciju, ministarstvo ili trgovačko društvo.

Na upit da li se u nadzor ide zbog postojanja naznaka da se rokovi plaćanja ne poštuju, Šegon je kazao kako je odluka o nadzoru donesena jer bi ove institucije, ukoliko ne bi izvršavale svoje rokove, mogle biti generator nelikvidnosti i to prenositi na ostatak gospodarstvo, uključujući male obrtnike i poduzetnike, koji bi tada imali problema s izvršavanjem svojih tekućih obveza. Pritom je ocijenio da će biti "iznenađujuće i zabrinjavajuće" ukoliko oni ne budu izvršavali svoje obaveze jer "nema apsolutno nikakvih razloga da ne ispunjavaju svoje obveze prema dobavljačima" primjerice trgovačka društva u državnom vlasništvu koja su konsolidirana i time postala sposobna izvršavati svoje obveze u roku ili ona koja imaju pozitivne poslovne rezultate.

Nadzor bi, očekuje Šegon, trebao biti završen tijekom prosinca, a prve 'izlazne' rezultate očekuje početkom siječnja 2014. Protiv svih onih koji se ne budu ponašali sukladno zakonu bit će podneseni optužni prijedlozi za podnošenje prekršajnih naloga "i dalje je na pravosuđu da utvrdi njihovu odgovornost", rekao je Šegon. Među subjektima nadzora bit će i samo Ministarstvo financija, a Šegon kaže kako se time želi "poslati jasnu i transparentnu poruku po završetku nadzora da li je Ministarstvo financija izvršavalo svoje obveze u zakonskom roku ili nije".

O izostanku nekih poduzeća ili institucija s popisa onih nad kojima je započeo nadzor Šegon je rekao da je "teško obuhvatiti cijelu državnu upravu, ali to ne znači da u daljnjem razdoblju ne možemo kontrolirati bilo koje trgovačko društvo". Ovakav je nadzor već proveden u trgovačkim lancima, za koje se također smatralo da mogu biti jedan od generatora nelikvidnosti, što se u konačnici i pokazalo ispravnim, rekao je Šegon. Nadzor nad njima je završen i utvrđeno je da oni imaju ukupno više od 900 milijuna kuna obveza koje nisu plaćene u zakonskom roku.

Kada se tome doda i iznos paušalnih naknada koje poduzetnici mogu jednokratno naplatiti za svaku neplaćenu fakturu u iznosu od 300 kuna po fakturi, kao i zatezne kamate projekcija je da se radi o iznosu većem od 1,7 milijardi kuna, naveo je Šegon. Trenutno je tijeku podnošenje prekršajnih prijedloga protiv pravnih i odgovornih osoba, odnosno direktora i svih onih koji se nisu ponašali sukladno zakonu i kršili rokove plaćanja, rekao je Šegon te dodao kako se prekršajni prijedlozi podnose protiv gotovo svih 26 trgovačkih lanaca, uz izuzetak dva ili tri.