Najviše primjedaba odnosilo se na produljenje starosne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života (od 2030. godine), na tzv. švicarsku formulu za usklađivanje rasta mirovina s rastom plaća i troškovima života, te prestrogu penalizaciju za prijevremeni odlazak u mirovinu, a osobito diskriminaciju žena.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović smatra kako je riječ o "krpanju" sustava umjesto uvođenja novog modela, uz to što se kroz Zakon o povremenim poslovima uvodi i nesigurnost na tržište rada. Upozorila je da prethodno nisu provedene analize sociodemografskog razvoja zemlje bez kojih se ne može u reformu. Drugi mirovinski stup pokazao se promašenim, neuspješnim i preskupim, a još se uvode podfondovi A, B i C, tvrdi Petrović.
Darko Šeperić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorio je da je kod nas očekivana životna dob kraća od tri do pet godina nego u zemljama Europske unije, a nezaposlenost je visoka. Po njegovu mišljenju, trebalo bi pričekati do 2020., vidjeti kakvi će biti trendovi, te raditi na povećanju zaposlenosti, a ne produljenju radnog vijeka.
Član Odbora i nekadašnji ministar socijalne skrbi Davorko Vidović drži da se ključan problem mirovinskog sustava ne može riješiti unutar njega samog uz postojeću visoku stopu nezaposlenosti. Potreban nam je održiv, pravedan, solidaran i uzajaman sustav, rekao je ocjenivši da su u zakonskom prijedlogu ipak neka poboljšanja. Po njegovu sudu, drugi mirovinski stup u nekim se zemljama EU ne ukida jer je loš, nego jer su ta sredstva njihove Vlade iskoristile za krpanje proračunskih rupa.
Odgovarajući na optužbe da se socijaldemokratska Vlada ne ponaša socijaldemokratski nego neoliberalno, Vidović je rekao kako je pogrešno misliti da socijaldemokracija predstavlja "etatizaciju sustava socijalne skrbi". Član Odbora Zlatko Tušak upozorio je kako nije uzeto u obzir da ne postoji projekcija zaposlenosti u idućih pet godina i kretanje plaća, što su vrlo bitni parametri za kretanja mirovina, jer zbog toga ponovno prijeti povećanje deficita. Po njegovim riječima, zakon će pokazati dobru volju tek prema Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu.
Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac zakon je ocijenio katastrofalnim jer se problemu pristupilo neozbiljno i neodgovorno, a smanjenja rashoda banalna su u odnosu na troškove sustava. Zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava Božidar Štubelj naglasio je nužnost donošenja takvog zakona s obzirom da godišnje za mirovine treba osigurati 36 milijardi kuna, dok se doprinosima skupi tek 17 milijardi. Podsjetio je i na odnos zaposlenih i umirovljenika 1,19 prema 1, što je neodrživo. Produljenje dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina pokazuje pravac kojim moramo ići radi održivosti sustava. Stroža penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu potrebna je jer ljudi sve kasnije ulaze u svijet rada, pojasnio je.
Najavio je da će se minimalna mirovina zamijeniti najnižom, kao i da će se razdvojiti opće mirovine od onih ostvarenih po posebnim propisima, koje se obično nazivaju povlaštenima. Osobama koje su rano ušle u svijet rada omogućit će se da s navršenih 60 godina života i 41 godinom radnog staža odu u punu starosnu mirovinu bez penalizacije, obrazložio je Štubelj. Zbog nedostatka kvoruma Odbor nije donio zaključak, pa će to učiniti u nastavku zasjedanja.
