Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Linić je rekao da je Vlada Europskoj komisiji već danas, usvajanjem investicijskog plana za 2014. godinu, poslala poruku o dijelu svojih namjera za smanjenje prekomjernog proračunskog manjka. K tome, kaže Linić, Vlada radi na reformskim mjerama, terminskim planovima i utvrđivanju (financijske) vrijednosti reformi, što bi do kraja godine trebalo biti raspravljeno na Vladi i upućeno Europskoj komisiji. Na temelju svega toga bit će pripremljen rebalans proračuna, a Hrvatskoj je, kaže Linić, u interesu da se to obavi prije kraja ožujka.
Ministar financija, unatoč neuspjehu u privatizaciji Hrvatske poštanske banke od koje je država planirala prihod od približno milijardu kuna, ne očekuje poteškoće u ovogodišnjim državnim financijama. Na pitanje hoće li država do kraja godine izdati kunsku obveznicu na domaćem tržištu, odgovora da država prati stanje na tržištu i čeka za to povoljan trenutak. Upitan kako komentira upozorenje Europske komisije da bi pretjerana štednja uz smanjenje plaća i mirovina mogla ugroziti kupovnu moć i potrošnju, pa time i sniziti BDP, Linić odgovara da Vlada ne želi smanjivati plaće i mirovine već racionalizirati javne sustave kao što su zdravstvo i obrazovanje. Vlada, po Linićevim riječima, smatra da problemi u zdravstvu, školstvu i sličnim sustavima ne proizlaze iz broja zaposlenih i njihovih plaća nego organizacije i funkcioniranja tih sustava. Racionalizacija tih sustava nije povezana sa smanjenjem plaća i mirovina, kaže Linić.
Napominje da su uštede moguće i kod nepotrebnih agencija i zavoda, gdje Vlada ne kontrolira plaće, broj zaposlenih i materijalne troškove. "Dok se Europska komisija boji da ćemo morati dirati mirovine i plaće, mi ističemo da imamo još niz odgovornih poslova na reformiranju sustava koje neće značiti manje plaće, već racionalnije poslovanje. Želimo Komisiji pokazati kako ćemo i u kojem roku to učiniti", rekao je Linić. Na pitanje je li to moguće bez smanjenja plaća u javnom sektoru, odgovora da se radi na drukčijem obračunu dodataka, centralnom obračunu plaća i materijalnih troškova, što će značiti uštede u masi, ali ne i smanjenje plaća.
Upitan spremaju li se radi smanjenja proračunskog manjka povećanja poreza odgovorio je da nema potreba za dizanjem stope PDV-a od 25 posto, ali kako osobno smatra da je 1,4 posto BDP-a koje je država u zadnje dvije godine ostavila privredi za dizanje konkurentnosti, previše. "Osobno ću preispitati je li dobro što smo tako učinili, a o tome će Vlada odlučiti", kaže Linić. Dodaje da, bude li potrebno, Vlada ima prostora mijenjati poreze koji se odnose na gospodarstvo, primjerice propise o oslobođenju od poreza na reinvestiranu dobit. "To je moj odgovor svima koji iz gospodarstva poručuju da Vlada nije ništa pomagala. Što se više pljuje, blati i galami na Vladu, očekuje se više, a moj odgovor je da ćemo preispitati manjak prihodovanih sredstava države", rekao je Linić.
