O predloženim ustavnim promjenama na sjednici je govorio jedino vanjski član, profesor ustavnog prava Branko Smerdel, koji je članak 5. predloženog teksta nazvao neustavnim. Tim je člankom predviđeno da se ustavni zakoni o pravima nacionalnih manjina, o Ustavnom sudu i o provedbi ustava donose dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Saboru i kroz tri faze, kao i sam Ustav. Dodano je, međutim, da Sabor natpolovičnom većinom svih zastupnika može odlučiti da se po istom postupku donesu i drugi zakoni.
U praksi bi to značilo da tako doneseni zakoni ne bi bili podložni ocjeni ustavnosti pred Ustavnim sudom. Takvu odredbu Smerdel smatra "kršenjem samoga pojma Ustava i načela diobe vlasti". "Tamo gdje nema diobe vlasti, nema ni Ustava", upozorio je. I Laburist Dragutin Lesar nakon sjednice je izjavio kako se o spornim elementima tog članka još uvijek raspravlja, a neslužbeno se moglo doznati da će se od sporne odredbe vjerojatno odustati.
Iako je u Saboru postignut dogovor da će Ustavni sud odlučivati o ustavnosti referendumskih pitanja čim se prikupi 5.000 potpisa za referendumsku inicijativu, Smerdel je nezadovoljan što takvo rješenje već sada nije u proceduri. "Mislim da je instanca koja o tome treba odlučivati i sada određena kroz Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH. Ali sada imamo iskustvo referenduma na temelju inicijative 'U ime obitelji', a iz niza izjava visokih dužnosnika iz Vlade, koji žele uvijek ostati anonimni, bilo je najavljivano da se neće konzultirati Ustavni sud jer on nema što govoriti i da Ustavni sud ne može voditi Sabor. To je nerazumjevanje ideje konstitucionalizma", rekao je Smerdel.
Podsjetio je kako je kod referenduma o braku "bilo otkriveno da i sam narod mora biti ograničen u svom odlučivanju" te ocijenio da je to "zamijenjeno teorijom da nitko ne može ograničavati Sabor". Ustavna teorija polazi od toga da svatko mora biti ograničen u svom odlučivanju, da svatko mora biti pod kontrolom i da je Ustav sredstvo za takve stvari, naglasio je. Smerdel je nezadovoljan i kratkom javnom raspravom o predloženim ustavnim rješenjima, koja je trajala svega dva tjedna.
"Ustav je vrijednost koju bi trebalo čuvati, a ne njome rješavati kratkoročne probleme i prikupljati glasove. Htio sam upozoriti da svako ustavno riješenje zaslužuje temeljitu raspravu jer ovo što se radi je kao da kuću prvo izgradite, a onda idete gledati kakve ste materijale koristili itd. Puno puta su se takve konstrukcijske greške potkrale pa poslije dolazile na naplatu", upozorio je Smerdel. Zaprepašten je, kaže, i ignoriranjem prijedloga predsjednika Republike Ive Josipovića. "Zakasnio je na javnu raspravu. Pa, molim vas lijepo. Svaki seljak zna da 'kum nije dugme', a predsjednik RH nije isti kao svi ostali građani", rekao je Smerdel.
Predsjednik Republike je ovlašteni predlagatelj ustavnih promjena, a svojim glasom ga je morala izabrati većina birača. To je pokazatelj stanja ustavnosti koje je vrlo zabrinjavajuće, upozorio je Smerdel. Činjenicu da na sjednici dvaju odbora nitko nije raspravljao o predloženim izmjenama Ustava tumači kao dokaz da je postupak "izišao iz faze argumentiranja i sad se samo glasuje". O prijedlogu izmjena Ustava zastupnici će u Saboru raspravljati vjerojatno u srijedu, a u petak bi ga trebali izglasati dvotrećinskom većinom.
