Njemačko pravosuđe za Perkovićem je izdalo europski uhidbeni nalog, pod optužbom da je sudjelovao u pripremi ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića, pored Muenchena, 1983. Taj je nalog trebao na snagu stupiti 1. srpnja, kada je Hrvatska postala punopravnom članicom EU, no saborska je većina tri dana ranije izglasala izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU po kojima se europski uhidbeni nalog nije mogao primjenjivati na kaznena djela počinjena prije 2002. Zbog te činjenice zakon je još u proceduri u hrvatskoj javnosti nazvan 'lex Perković', a oporba je vladajuće optužila da zakon donosi samo kako bi Perkovića zaštitila od izručenja.
Donošenje zakona izazvalo je i oštru reakciju Europske komisije koja je ustrajala na stavu da se radi o kršenju obveza ugovorenih u pristupnim pregovorima, a Vlada je na kraju popustila i još jednom izmijenila Zakon. Te će izmjene na snagu stupiti s 1. siječnja 2014. od kada će se europski uhidbeni nalog primjenjivati bez vremenskih ograničenja, no ostala je novina da se izručenje mora odbiti ako se radi o kaznenom djelu za koje je nastupila zastara.
Može li Perkovića spasiti zastara? Državno odvjetništvo RH (DORH) odbacilo je kaznene prijave iz 1994. i 1998. koje su protiv Perkovića podnijeli tadašnja Sigurnosno-informativna služba (SIS) i Nikola Štedul. DORH je utvrdio da nema osnove za kazneni progon, a pritom su protumačili i da je zastara za Đurekovićevo ubojstvo nastupila 1998. pozivajući se na Krivični zakon bivše Jugospavije iz 1977. po kojem je za teško ubojstvo bila predviđena smrtna kazna, sa zastarnim rokom od 25 godina. No, kako je Ustavom RH iz 1991. Hrvatska ukinula smrtnu kaznu, DORH tumači da se u ovom slučaju primjenjuje maksimalna kazna od 15 godina i jednak zastarni rok.
Takvo su tumačenje ljetos pobijali brojni stručnjaci kaznenog prava, tvrdeći da se tako kratak zastarni rok ne može primijeniti ni po zakonu koji je vrijedio 1983. ni po sadašnjem zakonu po kojemu je zastara za teška ubojstva 40 godina. Dio ih je tumačio da je zastara nastupila tek 2008., a dio smatra da se primjenjuju zastarni rokovi koji su na snazi u trenutku pokretanja kaznenog progona te da zastara u Perkovićevu slučaju nastupa tek nakon 40 godina, odnosno 2023. Sama Vlada je, pritisnuta optužbama da kroz 'lex Perković' želi izigrati europski uhidbeni nalog protumačila da se problem može riješiti samo ustavnim promjenama, jer se jedino tako zastara može ukinuti retroaktivno.
Zastupnici SDP-a tako su pokrenuli postupak ustavnih promjena koje su u konačnici trebale rezultirati ukidanjem zastare za sva teška ubojstva. Planirano je bilo da se Ustav izmijeni na izvanrednoj sjednici idući petak, no ti su planovi propali jučer, kada je HDSSB na konferenciji za novinare objavio da u petak neće podržati ustavne promjene i zatražio da se njihovo donošenje odgodi za siječanj, "nakon što se usuglasi politička i stručna javnost". Politička mišljenja podijeljena Političari su podijeljeni oko toga kako će izostanak planiranih ustavnih promjena utjecati na Perkovićev slučaj.
Dok laburist Dragutin Lesar ističe da bi odustajanjem od potpore ustavnim promjenama HDSSB mogao zaštititi Perkovića od izručenja Njemačkoj, ali i kaznenog progona u Hrvatskoj, HDZ-ovi zastupnici otpočetka tvrde da bi upravo donošenje ustavnih promjena spriječilo izručenje. Uvjereni su da se u ustavne promjene krenulo kako bi se omogućilo da se postupak protiv Perkovića pokrene u Hrvatskoj, što bi bio dodatni razlog za odbijanje izručenja. "Nedonošenje Ustava olakšava postupanje i u slučaju Perkovića, s obzirom da 1. siječnja stupa na snagu Zakon o pravosudnoj suradnji i u tom dijelu mi očekujemo da će se ispoštivati europski uhidbeni nalog", rekao je Davorin Mlakar (HDZ) novinarima u Saboru.
Nije želio nagađati hoće li se sud pozvati na zastaru, no naglasio je da je za teška ubojstva po važećem zakonu propisana zastara od 40 godina, a da je Đurekovićevo ubojstvo počinjeno 1983. Kazao je i kako je uvjeren da je njemačko pravosuđe, kad je poslalo nalog, provjerilo sve okolnosti te da zastara u Njemačkoj sigurno nije nastupila. Time je podsjetio na tumačenje kojim je Vrhovni sud poništio odluku Županijskog suda u Vukovaru, koji je, pak, zbog zastare odbio izručiti K. Č.-a, za kojim je Slovenija izdala europski uhidbeni nalog zbog prijevare.
Suci Vrhovnog suda Lidija Grubić Radaković, Marin Mrčela i Zdenko Konjić pritom su protumačili da se kod primjene europskog uhidbenog naloga isključuje provjera dvostruke kažnjivosti pa i zastare po hrvatskim propisima. Tumače da je mjerodavno to što se K.Č.-u za prijevaru može suditi u Sloveniji. Konačna odluka ipak na sudu Bilo kako bilo, konačnu odluku donijet će sud, koji će utvrditi je li za Đurekovićevo ubojstvo nastupila zastara i, ovisno o tome, izručiti Perkovića Njemačkoj ili odbiti izručenje. Nejasno je hoće li na tu odluku suda utjecati odluke Vrhovnog suda, ali i zaključak DORH-a da nema osnove za kazneni progon Perkovića i da je u slučaju Đurekovićeva ubojstva nastupila zastara.
Pravni stručnjaci danas o tome nisu htjeli nagađati, a Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo Hini je kazao da sud može, ali i ne mora uvažiti mišljenje DORH-a. "Ranije odluke državnog odvjetništa mogu biti relativna zapreka, no tu nema jasnih kriterija. Ne možemo znati kakva će biti konačna odluka, no sigurno je da će obrana istaknuti sve zakonske razloge koji Perkoviću idu u prilog. U konačnici, na sudu je da zauzme stav", rekao je Nobilo.
Naglasio je tek da je uvjeren da u konkretnom slučaju 1. siječnja mora početi postupak izručenja. "1. siječnja ukida se zakonsko ograničenje da se ne mogu izručiti osumnjičenici za nedjela počinjena prije 2002. a pošto postoji valjani uhidbeni nalog njemačkog pravosuđa, procedura izručenja se mora pokrenuti. Kakva će odluka u konačnici biti i kakvu će suci odluku donijeti ovisi o njima i teško je bilo što prognozirati", kazao je Nobilo.
