c S
Dnevne novosti

Blaže pravomoćne presude za ratne zločine nad Hrvatima u Bugojnu

19.12.2013 07:14 SARAJEVO, 18. prosinca 2013.Hina, Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine u srijedu je zbog ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u Bugojnu pravomoćno osudilo visoke ratne policijske dužnosnike u tom gradu Senada Dautovića i Nisveta Gasala na po sedam odnosno četiri godine zatvora smanjivši im kazne temeljem kaznenog zakona bivše SFRJ kojega pravosuđe BiH odnedavno mora primjenjivati slijedom pravorijeka Europskog suda za ljudska prava.

Trećeoptuženom Musajbu Kukavici izrečena je nepravomoćna presuda kojom je također osuđen na četiri godine zatvora. Presude Dautoviću i Gasalu izrečene su temeljem odredbi kaznenog zakona bivše SFRJ koji za ratne zločine predviđa blaže kazne nego kazneni zakon BiH donesen 2003. godine, temeljem kojega se sudilo u prvostupanjskom postupku okončanom 2011. godine.

Kazneni zakon bivše države počeo se primjenjivati u ponovljenim suđenjima za slučajeve ratnih zločina počinjenih u BiH od studenoga ove godine temeljem pravorijeka Europskog suda za ljudska prava. Taj je sud u listopadu donio presudu kojom je uvažio žalbe dvije osobe osuđene pred Sudom BiH za ratne zločine na temelju zakona iz 2003. godine s obrazloženjem da je presuda trebala biti izrečena sukladno kaznenom zakonu koji je vrijedio u vrijeme počinjenja zločina, a to je kazneni zakon bivše SFRJ koji predviđa blaže kazne za tu vrstu zločina.

U Dautovićevu slučaju nova kazna je gotovo dvostruko smanjena jer je on prvostupanjskom presudom bio osuđen na trinaest godina zatvora, dok je Gasala bio osuđen na šestogodišnji zatvor.U prvostupanjskom postupku Musajb Kukavica je pak bio oslobođen optužbi. Senad Dautović je 1993. i 1994. godine, kada su počinjeni zločini nad Hrvatima, bio načelnik policijske postaje u Bugojnu i optužnica ga je teretila za sudjelovanje u planiranju zarobljavanja civila hrvatske nacionalnosti.

Nisvet Gasal u isto je vrijeme bio zapovjednikom zarobljeničkog logora otvorenog na lokalnom nogometnom stadionu. On je proglašen krivim jer je bio odgovoran za funkcioniranje logora u kome je u nehumanim uvjetima bilo zatvoreno oko 300 hrvatskih civila. Veliki broj zatočenika u tom logoru bio je izložen mučenju stražara i drugih pripadnika Armije BiH.

Stražari su zatvorenike odvodili u prostorije jedne poslovne zgrade u Bugojnu gdje su zlostavljani. Trinaest zatočenika odvedenih iz logora na saslušavanje i mučenje nikada se nisu vratile. Zbog zločina nad zatočenicima u tom logoru osuđen je i Musajb Kukavica jer je obnašao dužnost zapovjednika straže. Kukavici zakon omogućava ulaganje žalbe na četverogodišnju zatvorsku kaznu s obzirom na činjenicu da je u prvostupanjskom postupku bio oslobođen krivnje.