Dogovor ministara eurozone otvara mogućnost da se postigne cjelovit dogovor na sastanku ministara financija svih 28 zemalja članica u srijedu u Bruxellesu. "Ostvarili smo ključni pomak u izgradnji bankovne unije", izjavio je nakon 7-satnog sastanka povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn. Dogovor predviđa da banke uplaćuju u jedinstveni sanacijski fond, koji bi nakon 10 godišnje akumulacije, to jest 2025. godine imao na raspolaganju oko 55 milijardi eura. Do tada, ako u fondu nema dovoljno sredstava, zemlje članice mogle bi uvesti poreze bankama, a ako ni to ne bude dovoljno, mogle bi koristiti javni, proračunski novac za sanaciju banaka.
Ako pak države nemaju dovoljno novaca mogle bi posuditi od Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), fonda za spašavanje eurozone, kao što je to učinila Španjolska za dokapitalizaciju svojih banaka prošle godine. Takvo rješenje u skladu je s njemačkim stajalištima, jer Berlin želi odgoditi što je dulje moguće rješenje po kojem zemlje članice eurozone dijele troškove sanacije i likvidacije banaka u nekoj drugoj državi eurozone.
Drugi stup bankovne unije uključuje već dogovorena pravila za sanaciju ili likvidaciju banaka uz što manje troškove za porezne obveznike, zatim uspostavu novog tijela, agencije koja će biti zadužena za provedbu tih pravila te fonda za pomoć bankama, koji će se puniti doprinosima samih banaka. Kao otvorena pitanja ostalo je tko će donositi odluke da neka banka ide u sanacijski postupak i kako će se povlačiti novac za sanaciju. Francuska se zauzima za to da ključnu ulogu u pokretanju sanacijskog postupka ima Europska komisija, a Njemačka želi da to o tome odlučuje Vijeće EU-a, to jest zemlje članice.
Ministri financija već su na ranijem sastanku 11. prosinca pokušali dogovoriti jedinstveni mehanizam za sanaciju banka, ali bez konačnog dogovora. U međuvremenu su se vodile konzultacije među članicama kako bi se na današnjem sastanku došlo do rješenja. Dogovor o tome treba postići do kraja godine kako bi onda mogli započeti pregovori s Europskim parlamentom, koji bi ga trebao definitivno usvojiti prije europskih izbora u svibnju sljedeće godine, kako bi mogao stupiti na snagu 2015. godine.
Ne postigne li se dogovor u srijedu na ministarskoj razini, o tome će vjerojatno razgovarati šefovi država ili vlada zemalja članica koji se sastaju u čevratak i petak na summitu u Bruxellesu. Pregovarači Europskog parlamenta i zemalja članica postigli su u utorak kasno navečer, nakon više od dvije godine, dogovor o jedinstvenim pravilima za zaštitu štednih pologa u EU, što je začetak trećeg stupa bankovne unije.
Dogovor o jedinstvenoj shemi jamstava za bankovne pologe ne uključuje jedinstveni zaštitni fond, kako je ranije bilo planirano, a čemu se protivi nekoliko članica na čelu s Njemačkom. Po dogovoru, osigurano će biti prvih 100.000 eura pologa po štediši i banci. Banke će morati osigurati novac za to. U nacionalnom fondu za osiguranje štednih pologa morat će kroz deset godina prikupiti najmanje 0,8 posto od iznosa štednih pologa, a one koje riskantnije posluju morat će platiti više. Smanjuje se i vrijeme čekanja na isplatu osiguranih pologa sa sadašnjih 20 na 15 radnih dana 2019. i na kraju sedam do 2024. godine.
