Pet sindikalnih središnjica organiziralo je u prosincu prosvjedni skup pred Banskim dvorima pod nazivom "STOP nasilju nad radnim zakonodavstvom", a prosvjed protiv paketa radnog zakonodavstva prerastao je u prosvjed protiv Vlade, koju su sindikalni čelnici ocijenili "najgorom Vladom za radnike u zadnjih 20 godina". Iako je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić tvrdio da će izmjene ZOR-a omogućiti fleksibilizaciju tržišta rada radi lakšeg otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti, sindikati su se oštro usprotivili izmjenama u predloženom obliku.
Stoga će sindikati od 13. do 17. siječnja iduće godine provesti izjašnjavanje među članstvom o spremnosti na sudjelovanje u općem štrajku protiv predloženih izmjena radnog zakonodavstva, posebno ZOR-a i Zakona o povremenim poslovima. Sindikalci tvrde da bi se predloženim izmjenama srušila cijena rada, radnici bi bili izloženi samovolji poslodavaca, a sindikati marginalizirani. Naročito ih smeta prijedlog da poslodavac može uvesti 56-satni radni tjedan, odnosno i do 60 sati tjedno, ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom. Prijedlogom novog ZOR-a moguće je smanjenje dnevnog odmora, brisano je ograničenje broja prekovremenih sati na mjesečnoj razini od 32, a zaključivanje prvog ugovora o radu na određeno vrijeme predviđeno je bez zakonskog ograničenja trajanja.
Privremeno zapošljavanje preko agencija praktički bi onemogućilo stjecanje punog radnog staža, tvrde sindikati. Vlada je nakon toga povukla prijedlog izmjena ZOR-a iz procedure, a ministar Mrsić ponudio je sindikatima nastavak pregovora, dodavši kako se od izmjena nije odustalo, već se uzima "time-out" za dodatno usklađivanje sa socijalnim partnerima. Premijer Zoran Milanović izjavio je kako je Vlada privremeno povukla izmjene ZOR-a jer se stvorila velika galama, no naglasio je kako će se o njima morati ozbiljno razgovarati odmah nakon Nove godine, poručivši da je jedini Vladin motiv "da u Hrvatskoj bude malo više posla".
Tijekom godine organizirano je nekoliko većih štrajkova i prosvjeda, a bio je najavljen i veliki štrajk zaposlenih u državnim i javnim službama, koji je trebao paralizirati zemlju, no ta sindikalna akcija je propala. U svibnju su štrajkali piloti i kabinsko osoblje Croatia Airlinesa kako bi zadržali stečena prava prema kolektivnom ugovoru iz prošle godine. Osmodnevni štrajk u Croatia Airlinesu prekinut je 21. svibnja, nakon što je sindikati pilota i stjuardesa postigli dogovor s Upravom kompanije o zadržavanju većine prava. Zrakoplovi nacionalne kompanije nastavili su redovito letjeti, a šteta od štrajka je po danu premašivala iznos od dva milijuna kuna. Zbog nezadovoljstva Vladinom politikom 12 sindikata državnih i javnih službi najavila su štrajk i blokadu državnih granica za 5. lipnja, uoči turističke sezone, zbog čega ih je žestoko napao ministar financija Slavko Linić poručivši im: "Ovo je rat, a u ratu sam opasan čovjek".
No, sindikati su se uoči štrajka povukli i odustali od prosvjeda i blokade granica, a Vlada je 6. lipnja prihvatila Sporazum o promjeni visine plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, koji je dogovoren sa sindikatima. Po njemu plaće mogu rasti kada Hrvatska ostvari gospodarski rast tri uzastopna tromjesečja, te kada proračunski manjak bude manji od tri posto BDP-a. Kraj godine Hrvatska je dočekala s više od 360.000 nezaposlenih osoba evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a ta brojka i dalje raste.
Mrsić je toliki broj nezaposlenih ocijenio kao "realnu sliku hrvatske ekonomije koja radna mjesta gubi godinama", te najavio da će nezaposlenost rasti do ožujka iduće godine, kada će se, zbog početka sezonskih poslova, početi smanjivati. Veliki broj nezaposlenih Mrsić ne vidi kao poraz mjera aktivne politike zapošljavanja jer te mjere ionako ne otvaraju radna mjesta već služe da se građanima omogući samozapošljavanje i stjecanje radnog iskustva. Broj nezaposlenih počet će se značajnije smanjivati kada gospodarski rast bude veći od dva posto BDP-a, istaknuo je Mrsić.
