Nova paradigma rasta ono je čemu bi Europska unija trebala težiti kako bi se suočila s dugoročnim slabljenjem svoje gospodarske snage. Europske nacije trebale bi na prvo mjesto staviti zdravlje društava umjesto stvaranja bogatstva, osnovna je poruka izvješća pod nazivom "Europski društveni izazovi: Analiza globalnih društvenih trendova do 2030. i njihov utjecaj na EU", koje se temelji na mišljenjima 200-ak stručnjaka.
"Europa će se morati pripremiti za nisku do jako nisku stopu rasta BDP-a. Zemlje poput Kine i Indije prestići će EU", rekao je glavni autor istraživanja Stijn Hoorens za europski informativni portal EurActiv. To znači da bi socijalni standardi i socijalna država mogli pretrpjeti značajne udarce, po izvješću. "Prosječni dohotci, ali i obrazovanje, zdravstvena skrb i društvena uključivost u budućnosti neće biti nešto što se podrazumijeva", rekao je. U čitavom nizu problema koji se očekuju ističe se jačanje nejednakosti. Dok se nejednakost među europskim državama smanjuje, unutar njih jača, zaključuje se u izvješću.
Od izbijanja globalne financijske i gospodarske krize, velik dio napora europskih institucija posvećen je suzbijanju njezinih posljedica. No, s dugoročnim društvenim promjenama teže se nositi i one su jedan od glavnih izazova u budućnosti. Europske institucije fokusirale su se na rješenja koja se sastoje od jačanja solidarnosti među državama članicama ili zajedničkih programa za rješavanje zajedničkih problema. "Malo je razloga za sumnju u konvergenciju između država članica EU-a.
Premda države globalno konvergiraju, postoji i suprotan trend u europskim društvima", kazao je Hoorens. Nakon europskih izbora u svibnju iduće godine bit će formirana nova Komisija, koja će dužnost preuzeti u studenome. Izvješće joj preporučuje neke osnovne smjernice, među ostalim ulaganje u građane i zaštitu najslabijih, pripremu nove paradigme rasta fokusirane na dobrobit građana ali ne na štetu poslovanja i prilagodbu javnog sektora i vladinih institucija 21. stoljeća.
"Općenito, naglašavamo potrebu za širom perspektivom od pukog promatranja rasta na razini proizvodnje. Društvene promjene idu dalje od toga", rekao je Hoorens. Izvješće su naručile sve tri europske institucije i europska diplomatska služba. Ono je jedno u nizu izvješća o globalnim trendovima u idućih pet godina (2014. do 2019.) koja priprema Europski sustav za strateške i političke analize (ESPAS), istraživački institut pokrenut 2010. godine.
