Najznačajnije novosti su novi teritorijalni raspored općinskih sudova i uvođenje funkcije ravnatelja sudskog područja. Po planiranom, Hrvatska bi trebala biti podijeljena u 15 sudskih područja, onoliko koliko je županijskih sudova. Miljenić je, na konferenciji za novinare u Vladi, objasnio da će općinski sudovi ostati samo u sjedištima županijskih, a isto će se dogoditi i s općinskim državnim odvjetništvima.
Hrvatska sada ima 67 općinskih sudova i 33 općinska državna odvjetništva. U mjestima koja sada imaju općinske sudove ostat će ispostave, tako da će sudovi građanima biti jednako dostupni. "Ne mora svako mjesto imati ploču i predsjednika suda", poručio je Miljenić, koji sadašnji sustav smatra "feudalnim", budući da postoje maleni sudovi sa samo jednim sudcem, koji je ujedno i predsjednik suda. Upozorio je i na velike razlike u broju predmeta po sucima u pojedinim sudovima pa je tako, primjerice, u protekle dvije godine sudac u Đakovu imao 751, a u osijeku 420 predmeta. "To je loše za građane, jer parnični postupak u prosjeku traje 478 dana, a na nekim je sudovima to i po 2.000 dana", rekao je Miljenić, ističući kako je cilj reforme da se za istu plaću odradi otprilike ista količina posla.
Predmete s prenatrpanih sudova informatički će sustav preusmjeravati na sudove s manjim brojem predmeta na istom sudskom području. Po Miljenićevim riječima, izbjeći će se i apsurd da se u sudovima u kojima rade samo dva suca u kaznenim predmetima ne može sastaviti sudsko vijeće, zbog čega se traži zapošljavanje trećeg suca, iako po broju predmeta ima posla samo za dvojicu. Po planiranom, treći bi sudac po potrebi mogao putovati u drugu ispostavu na istom sudskom području. Sva logistika - knjigovođe, referenti, informatičari i drugo osoblje bit će u sjedištima sudova, što bi trebalo riješiti sadašnje kadrovske poteškoće s, primjerice, manjkom informatičara ili situacijama kada se zbog bolovanja zapisničara odgađa ročište.
Miljenić tvrdi da neće biti otpuštanja, no u narednim godinama ipak se očekuje smanjenje broja zaposlenih, kojih je na općinskim sudovima i u državnim odvjetništvima trenutno 7.671. Očekuje se da će 258 zaposlenih do 2018. otići u mirovinu, a dijelu od 679 službenika zaposlenih na određeno radno vrijeme neće se produžiti ugovor. Ministar je naglasio da će zaposleni na određeno za kojima postoji potreba, poput zemljišno-knjižnih referenata, u sustavu ostati za stalno. Logistikom će upravljati ravnatelji sudskih područja, a zasad nije jasno tko će ih i kako imenovati.
Miljenić je kazao kako će se to pitanje iskristalizirati tijekom javne rasprave, ali i naglasio da će na imenovanje novih dužnosnika veći utjecaj morati imati Ministarstvo pravosuđa, u dogovoru s predsjednicima sudova. Predstavljena reforma značila bi i da će većina sadašnjih predsjednika općinskih sudova izgubiti taj status i postati obični suci, a ministar tvrdi da će i to pridonijeti efikasnosti sudova, budući da su predsjednici sudova sada oslobođeni dijela norme. Izuzetak je zagrebačko područje, na kojem će djelovati tri općinska suda: Zagreb-zapad, Zagreb-istok i Zagreb jug, koji će pojedinačno pokrivati između 322 i 478 tisuća stanovnika.
Zagrebački općinski kazneni i općinski radni sud ostaju kakvi jesu, a Miljenić objašnjava da je Ministarstvo zadovoljno rezultatom rada tih sudova. Kazneni sud ostat će i u Požegi, koja nema županijski sud. Izuzetak je napravljen zbog tamošnjeg zatvora, iz kojega bi zatvorenike bilo skupo voditi na kazneno sudovanje u Slavonski Brod. Značajna reforma planira se i u žalbenom postupku.
Žalbe na sve presude automatski će se unositi u informatički sustav, koji će utvrditi koji je sud slobodan, bilo gdje u Hrvatskoj i proslijediti mu žalbu. Ministar ističe kako će to bitno skratiti žalbeni postupak, ali i maknuti ga iz malih sredina, u kojima je veća mogućnost utjecaja na drugi stupanj. Kazao je i kako očekuje velik otpor predloženoj reformi, ali i ocijenio da će na gubitku biti "oni koji su možda ostvarivali određeni utjecaj u drugom stupnju i oni koji možda nisu transparentno poslovali".
