Javne nabave čine otprilike 18 posto europskog BDP-a. Male i srednje tvrtke imaju na tom tržištu važno mjesto. Procjenjuje se da dobivaju između 31 i 38 posto ukupne vrijednosti javnih ugovora. Europski parlament usvojio je u srijedu tri direktive o javnim nabavama i dodjeli koncesija koje su već dogovorene s državama članicama u lipnju prošle godine. Europski povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier istaknuo je da nova pravila imaju tri glavna cilja: jednostavnije procedure, veću fleksibilnost i pravnu sigurnost.
Fokus u javnim nabavama do sada je bio na najnižoj cijeni, a ubuduće će se u obzir uzimati i kriteriji kvalitete i inovativnosti. "Javne nabave više neće biti pitanje jednostavnog prihvaćanja najniže cijene. Pametni naručitelji surađivat će zajedno s pametnim ponuđačima kako bi pronašli bolja rješenja, primjerenija potrebama naručitelja na inovativnije načine", rekao je za EurActiv britanski konzervativni zastupnik Malcolm Harbour, predsjednik Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača EP-a.
Nova pravila prvi put uvode "zajedničke europske standarde za koncesijske ugovore kako bi se potaknula pravedna konkurencija i osigurala najbolja vrijednost za novac uvođenjem novih kriterija za dodjelu ugovora koji veći naglasak stavljaju na kvalitetu, zaštitu okoliša, socijalne aspekte i inovativnost", objavio je Europski parlament. Novi kriterij "ekonomski najpovoljnije ponude" "prekinut će diktaturu najniže cijene i ponovno u središte postaviti kvalitetu", istaknuo je izvjestitelj EP-a za javne nabave Marc Tarabella. Uz to, uvođenjem nove procedure "Inovacijskog partnerstva" javne vlasti moći će raspisati natječaj a da ne prejudiciraju njegov ishod, ostavljajući si prostor da pronađu inovativno rješenje u suradnji s ponuđačem.
Nova pravila trebala bi također smanjiti administrativno opterećenje i pomoći malim tvrtkama da se natječu potičući podjelu ugovora na manje dijelove. "Neobično niske ponude" pozorno će se pratiti kako bi se izbjegao socijalni dumping i osiguralo poštivanje prava radnika u svim državama članicama. EU ovim pravilima ne želi uvesti privatizaciju javnih usluga poput zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja. Države članice slobodne su odlučiti hoće li ih povjeriti vanjskim, privatnim pružateljima usluga (outsourcing). Pravila se ne odnose niti na vodoopskrbu. Nove direktive trebale bi stupiti na snagu u ožujku. Države članice imat će tada dvije godine da ih prenesu u nacionalna zakonodavstva.
