To je, po mišljenju Vlade, dobro za područja i razine na kojima djeluje velik broj sindikata, kao što je Zagrebački holding. Pravo na štrajk zbog sklapanja, izmjene ili obnove kolektivnog ugovora imali bi reprezentativni sindikati koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora, ali ga nisu potpisali. To pravo ne bi imali nereprezentativni sindikati, kao niti reprezentativni sindikati koji su odbili pregovarati o kolektivnom ugovoru. Za pregovore o Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe pregovarački odbor sindikata se utvrđuje tako da svako područje prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti bude zastupljeno s jednim članom, predstavnikom sindikata koji ima na tom području najveći broj članova.
Preostali članovi se utvrđuju prema razmjernom broju članova sindikata u odnosu na broj ukupno sindikalno organiziranih radnika. Vlada predlaže da Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, koji se primjenjuje na raznim područjima na kojima je vrlo velika razlika, kako broja zaposlenih tako i broja sindikalno organiziranih radnika, bude važeći ako ga potpiše najmanje jedan sindikat iz svakog područja za koje se pregovaralo i koji je u pregovaračkom odboru imao svog predstavnika.
Iako je Mrsić na sjednici ustvrdio da je Vladin prijedlog potpuno usklađen sa socijalnim partnerima, čelnici pet sindikalnih središnjica uputili su medijima pismo u kojem tvrde da je tijekom pregovora o novom zakonu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prihvatilo neke prijedloge poslodavaca i sindikata, ali ne sve. Bez obzira što je uvažen dio njihovih primjedbi i prijedloga, sindikalne središnjice nisu poduprle prijedlog Zakona o reprezentativnosti, kaže se u pismu.
