No, premali broj država članica bori se s tom sve većom prijetnjom", kazala je europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem. "Potrebne su nam snažne, preventivne mjere kako bismo suzbili ekstremizam u svim njegovim oblicima", poručila je.
Među novim idejama predstavljenim u srijedu nalazi se uspostava tzv. Europskog centra znanja iduće godine koji bi "poticao raspravu i koordinirao inicijative" na tom području. Komisija za to predviđa 20 milijuna eura od 2015. do 2017. "To ne bi bila nova agencija, nego samo mreža s tajništvom koja bi koordinirala sastanke stručnjaka i istraživanja", kazala je.
Države članice trebale bi također pripremiti nacionalne strategije i programe "deradikalizacije" kako bi se ljudima pomoglo da napuste ekstremističke skupine te suzbijati širenje ekstremističke propagande na internetu. Europska komisija procjenjuje da se oko 1200 europskih državljana bori ili priprema za borbu s radikalima u Siriji, Sudanu i Somaliji.
"Ta brojka mogla bi biti i veća", kazala je Malmstroem. "Uvježbani su i očeličeni u ratu i mogu biti prijetnja našoj sigurnosti kada se vrate, a dugoročno mogu biti i katalizator za terorizam", upozorila je.
EU je od terorističkih napada 11. rujna 2001. na SAD donio gotovo 240 mjera za borbu protiv terorizma, od kojih je 88 pravno obvezujuće. Borba protiv ekstremizma bit će na dnevnom redu neformalnog sastanka ministara unutarnjih poslova EU-a 24. siječnja u Ateni.
