"Iznenađen sam da hrvatska strana ne želi poštovati memorandum iz Mokrica kojega je potpisala. Postupci koji se odvijaju u Hrvatskoj za Sloveniju su bespredmetni", izjavio je Erjavec odmah nakon što je u Zagrebu objavljena prvostupanjska presuda. Istodobno, MVEP je priopćio da nema potrebu dodatno komentirati pitanje prenesene devizne štednje te da je s hrvatske strane sve rečeno na sastanku ministrice Vesne Pusić i Erjavca u studenome u Zagrebu.
Pusić je tada kazala da je RH ispunila svoje obaveze iz Memoranduma iz Mokrica i da je spremna i za eventualnu arbitražu u vezi s tim pitanjem. Šef slovenske diplomacije, pak, tvrdi da je Slovenija memorandum u Mokricama, što su ga potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša, ratificirala u svom parlamentu s očekivanjem da će sudski postupci u Hrvatskoj protiv Ljubljanske banke biti prekinuti i da će se sve rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ.
Prema Erjavčevim riječima sporazum iz Mokrica, ali i sporazum o sukcesiji bivše SFRJ koji je ratificirala i Hrvatska jesu međunarodno pravni dokumenti, a predviđaju da se postupci protiv Ljubljanske banke zaustave sve dok se ne nađe konačno rješenje za to pitanje u okviru sukcesije, rekao je Erjavec novinarima u parlamentu komentirajući odluke općinskog suda u Zagrebu. Hrvatska u svojim stajalištima oko sporazuma iz Mokrica navodi da njime nije pristala na obustavljanje postupaka protiv Ljubljanske banke nego na njihov zastoj u skladu s hrvatskim zakonom o parničnom postupku.
Hrvatska tvrdi da suglasnost za zastoj u postupcima trebaju dati obje strane, što je Hrvatska učinila, ali ne i Slovenija, što je uzrok tome da su procesi pred Općinskim sudom nastavljeni. Službeni Zagreb kaže i da je slovenska vlada na vrijeme, u doba razgovora o memorandumu iz Mokrica, bila informirana da se promjenama zakona o parničnom postupku uvodi mogućnost dvogodišnjeg zastoja te da to nije za Ljubljanu bio element iznenađenja.
Općinski sud u Zagrebu objavio je u utorak dvije presude u kojima su zbog prenesene štednje hrvatskih građana Zagrebačka banka (Zaba) i Privredna banka Zagreb (PBZ) tužile Ljubljansku banku i Novu Ljubljansku banku. Prema presudi koja još nije pravomoćna, Ljubljanska banka u oba je slučaja proglašena odgovornom i morat će isplatiti staru štednju. U slučaju tužbe PBZ-a riječ je o oko 220.000 eura, dok je zahtjev Zabe izražen u osam različitih valuta, u iznosima koji se kreću od 318.000 funti do 18 milijuna švicarskih franaka te od 1,4 milijuna eura do 9 milijuna američkih dolara.
Odvjetnik Ljubljanske banke Matija Pečatnik izjavio je u utorak nakon presude da za sada ne može reći hoće li na presudu podnijeti žalbu te da će pričekati na reakciju iz Ljubljane. Prema navodima slovenske strane, i konačne odluke hrvatskih sudova u slučaju Ljubljanske banke neće se moći primijeniti u Sloveniji koja drži da su u suprotnosti s važećim memorandumom iz Mokrica i sukcesijskim sporazumom.
