Prema procjeni slovenskog ministarstva unutarnjih poslova odštete bi imalo pravo zahtijevati oko polovica od preko 25.000 "izbrisanih" koji su brisanjem ostali bez socijalnih i radnih prava.
U udruzi su prilikom predavanja zahtjeva ustavnom sudu istakli da je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu jednom svojom presudom samo za nematerijalnu odštetu skupini izbrisanih priznao dvostruko veće odštete koje Slovenija mora platiti, te da isti sud još nije dao do znanja da li slovenski zakon ispunjava njegove preporuke o kompenzacijama izbrisanima.