U utorak se sastaju ministri financija 28 zemalja članica na redovitom sastanku Vijeća za ekonomiju i financije (ECOFIN). Na sastanku bi i služeno trebao biti prihvaćen prijedlog Europske komisije o ulasku hrvatske u postupak ispravljanja prekomjernog deficita. Komisija je 10. prosinca prošle godine objavila preporuke prema kojima bi se hrvatski proračunski deficit sveo ispod tri posto do 2016. godine. Prema tome prijedlogu, Hrvatska bi ove godine trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a. U hrvatskom proračunu za ovu godinu predviđen je deficit od 5,5 posto, dok bi prema projekcijama Europske komisije deficit mogao porasti na 6,4 posto ako vlada ne poduzme dodatne mjere.
Komisija je predložila da se Hrvatskoj dade rok do 30. travnja 2014. godine da poduzme učinkovite mjere, to jest, da javno objavi ili poduzme mjere koje su adekvatne za osiguranje napretka u korekciji prekomjernog deficita i da detaljno izvijesti o strategiji konsolidacije koju predviđa kako bi ispunila zadane ciljeve. Komisija je u svojim jesenskim prognozama predviđa da će se hrvatski javni dug ove godine povećati 64,7 posto, a u 2015. na 69 posto.
Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. Taj postupak pokrenut je protiv svih država članica osim Estonije i Švedske. Trenutačno je u tom postupku 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti 17. po redu. Postupak prekomjernog deficita do sada su uspješno okončale Bugarska, Njemačka, Mađarska, Italija, Finska, Latvija, Litva, Luksemburg i Rumunjska.
U utorak će se u Bruxellesu održati 32. summit EU-Rusija. Uniju će predstavljati predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. Rusiju će predstavljati predsjednik Vladimir Putin i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Zbog ukrajinske krize i ruske ulogu u njoj, Europska unija je reducirala summit na minimum. Neće biti potpisivani nikakvi dokumenti, a predviđeni su samo neformalni razgovori tijekom radnog ručka nakon čega će održati konferenciju za novinare.
U sljedeću srijedu europski Zeleni objavit će ime svoga kandidata za predsjednika Europske komisije. U utrci su četiri kandidata: Francuz Francois Jose Bove, dvije Nijemice Rebecca Harms i Ska Keller i Talijanka Monica Frassoni. U subotu 1. veljače, europski liberali i službeno će imenovati bivšeg belgijskog premijera Guya Verhofstadta za svoga kandidata za budućeg predsjednika Komisije, nakon što je od utrke odustao povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn.
Europska komisija će u srijedu objaviti vrlo važan prijedlog o strukturi banaka. Cilj nove reforme je osigurati da se ubuduće izbjegnu situacije kada su države morale spašavati banke jer su bile prevelike da propadnu i jer bi sa svojom propašću izazvale još veću štetu. Jedna od predloženih mjera bit će razdvajanje riskantnih bankarskih djelatnosti do standardnog bankarskog poslovanja. Ipak Komisijin prijedlog bit će puno blaži nego što se ranije najavljivalo.
Prijedlog predviđa zabranu vlasničkog trgovanja za 30-ak najvećih, sistemski važnih banaka u Europi od 2018. te razdvajanje nekih banaka od 2020. No, regulatori će moći odlučiti treba li razdvajanje biti obvezno, a predviđaju se i iznimke za odgovarajuće nacionalne Nova pravila neće se prema tome odnositi na tisuće malih banaka u EU. Ne dira se niti u trgovanje državnim dugovima, a regulatori će moći zaštititi velike kooperativne i štedne banke kao što su francuski Credit Agricole i BPCE grupa i njemački DeKa i DZ Bank.
