Kako je od 1. siječnja ove godine temeljem izmjena i dopuna Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave prestao s radom Državni inspektorat, predloženim zakonom obavljanje inspekcijskih poslova u području rada i zaštite na radu, kao i državne službenike i namještenike koji su zatečeni na obavljanju tih poslova, preuzelo je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Stoga Vlada predlaže ustrojavanje Inspektorata rada kao samostalne upravne organizacije u sastavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, a ministar Mirando Mrsić ističe da će se time poboljšati sprječavanje nezakonitosti u zapošljavanju radnika te kontrola poštivanja obveza poslodavaca.
Đuro Popijač (HDZ) smatra pak kako se odluka donijela bez kvalitetne analize sadašnjeg stanja. "Donosi se politička odluka i stvara dojam da se nešto radi. Radi se na formi, a u sadržaju manje više ništa", ocijenio je. Drži da se veća efikasnost neće postići. "Zar možemo pretpostaviti da će biti bolji rad zato što jedan od šefova postaje ministar ili je upravo to i namjera, da se izvrši dodatna politizacija ovog sustava?", upitao je.
Da se u inspekciji rada ništa neće promijeniti na bolje smatra i Zlako Tušak (Laburisti) navodeći da zakon ne donosi ništa novo kada je u pitanju nadležnost samog inspektorata i poslova koje trebaju raditi, a zamjera i to što se zakon donosi u hitnom postupku. Ministar Mrsić naglašava kako je predloženi način ustrojstva i djelovanja inspekcije rada prisutan u svim zemljama Europske unije, izuzev Poljske, te ocjenjuje kako će pridonijeti bržem i lakšem ostvarivanju jedne od važnih uloga inspekcije rada prema Konvenciji međunarodne organizacije rada, a to je suzbijanje rada na crno i osiguravanje da radnici dobiju ono što su zaradili. Navodi i da će Inspektorat rada kontrolirati i agencije za privremeno zapošljavanje nad kojima, rekao je, do sada nije bilo gotovo nikakve kontrole.
Predloženi ustroj kao "dobru praksu u zemljama EU" istaknuli su Silvano Hrelja (HSU) te Lidija Bagarić (SDP) koja naglašava da će se predloženim zakonom omogućiti specijalizacija inspektora i smanjenje suvišne administracije. Inspektori rada, prema predloženom zakonu, moći će kažnjavati prekršitelje novčanim kaznama na mjestu počinjenja prekršaja, donositi prekršajne naloge kao i upravne mjere koje uključuju i zabranu obavljanja djelatnosti u slučaju utvrđivanja nezakonitosti s iznimno teškim štetnim posljedicama (neprijavljivanje zaposlenih radnika, nezakonito zapošljavanje stranaca, nezakonito obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, nezakonito ustupanje radnika i slično).
Popijaču nije jasno zašto će inspektori moći izravno naplaćivati kazne na licu mjesta. "Kao da se radi o prometnom prekršaju. Koje kazne? Jesmo li smo svjesni toga u kakvu ćemo priliku ili nepriliku stavljati same inspektore, da ne govorim i o samim poduzetnicima. Po kojim to pravilima, po kojim to kriterijima... i zašto je to uopće tako?", pita HDZ-ov zastupnik. Dobivamo još jedno ministarstvo koje će u sebi imati nekakav polurepresivni aparat umjesto da se bavi suštinom, a to je uređivanje kvalitetnih odnosa na tržištu rada, ustvrdio je Popijač i ocijenio kako "doduše ne znamo koji je doprinos ministarstva s obzirom na 60, 70 tisuća ljudi više na burzi".
SDP-ova zastupnica Bagarić, pak, ocjenjuje da će "rad inspekcijskih tijela biti više vidljiv kroz povećanje proračunskih prihoda u ime poreza i doprinosa, a manje kroz plaćanje kazni". Sabor je objedinjeno raspravio i konačne prijedloge triju zakona iz mirovinskog paketa - zakona o obveznim mirovinskim fondovima, zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima kojima se, kako je istaknuo ministar Mrsić, želi postići stabilniji i uređeniji mirovinski sustav.
HDZ-ova zastupnica Marina Dalić i laburist Tušak drže da predložene izmjene ne rade u korist budućih umirovljenika i mirovina koje će dobivati temeljem uplata u drugi mirovinski stup. Tušak ponavlja zahtjev laburista da se drugi mirovinski stup iz obveznog transformira u dobrovoljni jer se, upozorava, neće moći financirati iz državnog proračuna. Na kraju današnjeg zasjedanja zastupnici su podržali zakon o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i Crne Gore o socijalnom osiguranju.
