"Pravo na privatnost jedno je od temeljnih prava u EU....no potrebna je reforma postojećih uredbi i konvencija zbog bojazni od nekontroliranog nadzora", kazao je Branko Baričević, podsjetivši da je Vijeće Europe još 1981. donijelo Konvenciju 108 kojom se štiti pravo na zaštitu osobnih podataka osoba pri automatiziranoj obradi osobnih podataka. Baričević je podsjetio da je razina zaštite privatnosti u EU najviša na svijetu, ali da se zbog nedavnih događanja vezanih uz masovno špijuniranje, kako običnih građana tako i svjetskih čelnika, u Europskom vijeću i Europskom parlamentu vode žive rasprave o zamjeni postojeće direktive donesene prije 18 godina kako bi se uspostavila veća kontrola nad procesom prikupljanja podataka.
"Danas je razina svijesti o krhkosti cijelog sustava zaštite osobnih podataka puno veća", istaknuo je Baričević na javnoj raspravi "Zašto je potrebna reforma zaštite podataka u EU i koja su prava građana" organiziranoj u sklopu komunikacijskih aktivnosti pod nazivom "politički dijalozi s EU u podne". Prema njegovim riječima, ne radi se samo o zaštiti osobnih podataka pojedinca, već su u pitanju i podaci "vezani uz biznis". "Imamo tu i gospodarske interese te postoji potreba da se uvedu pravila igre", dodao je voditelj Predstavništva EK-a. Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt je kazala da EU nastoji staviti "veći naglasak na prava pojedinca", istaknuvši da hrvatska vlada, koja sada kao punopravna članica Unije može pridonijeti kreiranju politike zaštite osobnih podataka, podržava paket predloženih mjera EU-a.
"Radi s o povećavanju opsega prava građana EU-a", kazala je Artuković Kunšt, dodavši da Hrvatska, osim što primjenjuje međunarodne konvencije, i ustavnim člankom štiti pravo na privatnost, a svojim kaznenim zakonom iz 2011. propisuje sankcije za povredu osobnih podataka. Istaknula je važnost informiranja građana o njihovim pravima. "Koliko ćemo biti upoznati s pravima o zaštiti podataka i koliko ćemo razvijati svijest važnosti tih prava, toliko ćemo ih moći štititi", zaključila je Artuković Kunšt. Patricio Marcos Petrić, predstavnik Agencije za zaštitu osobnih podataka, kazao je da se sada pojavila potreba da se "uredi ono što je zacrtao tehnološki napredak". "Potrebno je uvesti nove, preciznije definicije", kazao je Petrić, istaknuvši da Prijedlog uredbe o zaštiti podataka u EU predviđa "veće ovlasti nadzornih tijela" nad prikupljanjem osobnih podataka.
Marko Rakar, savjetnik za komunikacije i predsjednik udruge "Vjetrenjača" upozorio je da je moderna tehnologija omogućila evidentiranje naših osobnih podataka uz vrlo jeftino skladištenje. "Sve se evidentira, a trošak je praktično nikakav", kazao je Rakar. Prema njegovim riječima, hrvatska policija godišnje prikupi oko 50.000 telefonskih izlistaja. Zagreb, podsjetio je Rakar, ima instalirano više stotina kamera, no kao primjer pretjeranog video nadzora građana naveo je Veliku Britaniju u kojoj je raspoređeno oko dva milijuna kamera. "Prosječni Britanac se dnevno snimi oko 300 puta", naveo je Rakar. Također je kazao da američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) u državi Utah gradi centar za prikupljanje i obradu podataka koji će moći nadzirati sve američke građane na razdoblje od 50 godina. Sve što ostavlja digitalni trag služi kao alat za praćenje, rekao je, ilustriravši trend sveopćeg nadzora ljudi u svijetu konstatacijom da je "mobitel uređaj za praćenje ljudi, a pomoću njega se može i razgovarati".
Europska ministrica pravosuđa Viviane Reding je na Dan zaštite podataka, koji se u EU obilježava 28. siječnja već osmu godinu zaredom, pozvala na snažniju zaštitu osobnih podataka. "Europa mora odlučno djelovati kako bi uspostavila čvrst okvir za zaštitu podataka koji može biti zlatno pravilo za cijeli svijet.
Inače će nas drugi preteći i nametnuti nam svoje standarde", kazala je Reding u Bruxellesu, dvije godine nakon što je Europska komisija predložila sveobuhvatnu reformu na području zaštite osobnih podataka. Također je ocijenila da se ne bi trebalo često pozivati na pitanje nacionalne sigurnosti. "To bi trebala biti iznimka, a ne pravilo", poručila je Reding. Ključno je, istaknula je, da Europa, po pitanju zaštite privatnosti, "dovede svoju kuću u red".
