Ministar financija Slavko Linić pojašnjava kako bi ispunjavanje sadašnjeg pravila uzrokovalo povećanje deficita, a Vladi suzilo prostor utjecaja na gospodarski rast. Prema prijedlogu, Vlada bi svojim srednjoročnim programima bila dužna osigurati minimalno umanjenje od 0,5 posto strukturnog deficita godišnje, dok deficit državnog proračuna ne padne ispod tri posto BDP-a i javni dug 60 posto BDP-a.
Predlaže se i mogućnost uvođenja privremenog fiskalnog pravila, dok se ne donese srednjoročni program strukturnih promjena koji Vlada najavljuje za ožujak. Zakonske izmjene predviđaju i da će se strukturni saldo izražen udjelom u BDP-u ostvarivati prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja, pri čemu rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, uvećanu za očekivani porast cijena.
Plan prilagodbe svojom odlukom određuje Vlada u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća Europske unije, pri čemu međugodišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5 posto BDP-a. Srednjoročni proračunski cilj pak određuje se kao strukturni saldo koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od šezdeset posto BDP-a.
