Javna rasprava o nacrtu Strategije trajat će do polovice veljače, a Vlada poziva sve zainteresirane, od civilnog sektora, socijalnih partnera, stručnjaka, akademske zajednice i cijele javnosti da se uključe te svojim prijedlozima, sugestijama i primjedbama pripomognu u njezinoj izradi, izjavila je za Hinu koordinatorica radne skupine Marina Tatalović.
Dokument je otvoren i očekujemo da ćemo imati dobru javnu raspravu, istaknula je Tatalović, dodajući da su stručnjaci pozdravili predloženi nacrt u čijoj su izradi sudjelovali i predstavnici lokalne samouprave, civilni sektor i Vladine institucije. Cilj nam je povezati sve sektore, objediniti sve aktivnosti i na temelju toga izraditi trogodišnje programe na temelju kojih bi se saniralo i preveniralo siromaštvo, navela je.
Najavila je da bi čitav posao oko donošenja strategije, koja će se odnositi na razdoblje do 2020. godine, trebao bi biti gotov do konca ožujka. Tatalović kazala i da će po završetku javne rasprave biti objedinjeni svi prijedlozi i sugestije te ovisno o kvaliteti 'ukorporirani' u predloženi nacrt. Donošenje Strategije obveza je i po europskim standardima, jer bez toga dokumenta ne možemo aplicirati na EU fondove namijenjene suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti.
Tatalović je kao najvažnije aktivnosti i programe na suzbijanju siromaštva navela one u obrazovanju i cjeloživotnom učenju, jer je, kaže, potrebno krenuti od predškolskih ustanova, pa do toga da ljude pripremamo za stariju životnu dob kako se ne bi našli u siromaštvu. Strategija sadrži sliku postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, kao i uzroka koji su doveli do toga stanja te društvenu i gospodarsku projekciju.
Ističe se podatak da je nakon socijalnih transfera u 2012. stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto, a postotak osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti iznosio je 32,3 posto. Veliki dio populacije, 15,4 posto, živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne mogu zadovoljiti temeljne životne potrebe koje se smatraju nužnima za dostojanstven život.
Strategija se temelji na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna prioriteta - borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenja nejednakosti u društvu, sprječavanja nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba, kroz uspostavu koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku. Pritom se ističe da je antidiskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva.
Za ostvarenje zacrtanog predviđene su aktivnosti u okviru osam strateških područja, pri čemu se prioritetnim područjem dugoročno smatra, uz već navedeno obrazovanje i cjeloživotno učenje, i zapošljavanje, stanovanje i dostupnost energije. Prioritetima se smatra i pristup socijalnim naknadama i uslugama, kao i zdravstvenom sustavu, te dugotrajna skrb, skrb o starijim osobama, regionalni pristup borbi protiv siromaštva, borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost. Svako strateško područje sadrži nekoliko glavnih strateških aktivnosti te načine njihove provedbe koje će se detaljnije razraditi u okviru trogodišnjih programa provedbe na nacionalnoj razini, koji će zahtijevati izradu odgovarajućih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini, istaknula je Tatalović.
Napomenula je da je obaveza borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti upisana i u temeljnim međunarodnim dokumentima poput UN-ovih Milenijske deklaracije i Milenijskih ciljeva razvoja. Utemeljena je i u dokumentima koji proizlaze iz europskih zasada solidarnosti i socijalne države, poput Europske socijalne povelje koja "pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti" navodi kao jedno od temeljnih građanskih prava. Radnom skupinom za izradu i praćenje provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti predsjedava potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.
