Primjedbe na proceduru izrade zakona imao je laburist Zlatko Tušak koji je jedini bio suzdržan tijekom glasovanja. Tušak je zamjerio predlagatelju da nije dobro odradio javnu raspravu sa socijalnim partnerima, bez čije je suglasnosti, kaže, zakonski prijedlog upućen u saborsku proceduru. Ministar rada Mirand Mrsić Tušakove je proimjedbe ocijenio politikanstvom. "Žao mi je što se u raspravu ponovno uvlači politika. Odradili smo stotinu sastanaka, ne možete nas optužiti da nismo raspravili ovaj zakon koji se priprema godinu i pol", odgovorio je ministar Tušaku na tematskoj sjednici o novom zakonskom prijedlogu.
Govoreći o potrebi donošenja novog Zakona o zaštiti na radu, ministar je podsjetio da je sadašnji Zakon o zaštiti na radu donesen 1996., te da su ga pratile brojne izmjene i pravilnici. "Od 1. siječnja 1997. do 2011. imali smo oko 317.000 ozljeda na radu, a od 1997. do 2010. čak 2112 oboljenja od profesionalnih bolesti, a 734 radnika su poginula na radu ili u vezi s radom. U tom istom vremenu izgubili smo više od 13 milijuna dana zbog bolovanja, uzrokovanih ozljedama na radu i profesionalnim oboljenjima", rekao je Mrsić istaknuvši da je riječ o vrlo važnom zakonu koji se tiče svakoga radnika.
Primjedbe na uzradu zakonskog prijedloga imala je i Gordana Palajsa (Savez samostalnih sindikata Hrvatske) koja je demantirala Mrsićeve tvrdnje da je postignut visok stupanj suglasja sa sindikatima. Ustvrdila je da prijedlozi sindikata nisu uzeti u obzir, a izostala je i potpora sindikalnih središnjica na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Sindikatima je neprihvatljivo što gube pravo na imenovanje povjerenika radnika za zaštitu na radu, poručila je Palajsa, na što joj je odgovorio Mrsić istaknuvši da je pitanje zaštite na radu važno za svakog radnika, bez obzira na eventualno sindikalno članstvo. Izrazio je žaljenje što je sindikatima najvažnije pitanje imenovanja povjerenika, a na druga pitanja, regulirana ovim zakonom, nisu se ni osvrnuli.
U raspravi je odbacio mogućnost izmjene odredbe kojom se u cijelosti zabranjuje alkohola. "Ja sam protiv 0,5 promila i to neće ući u ovaj zakon jer bi to otvorilo Pandorinu kutiju", istaknuo je Mrsić, odgovorivši tako Silvanu Hrelji (Hrvatska stranka umirovljenika) kojemu bi dopuštanje 0,5 promila bilo prihvatljivo. U obrazloženju svog prijedloga Hrelja je rekao da je tijekom sedam godina rada na poslovima sigurnosti u brodogradnji, vidio da ozljeđivanja uzrokuje nedostatna zaštita na radu a ne alkoholiziranost. Nisam za spartanski odnos, rekao je Hrelja te dodao da će o tom pitanju sigurno još biti riječi tijekom plenarne sjednice, s obzirom da su pred tim zakonom dva saborska čitanja.
Govoreći o prijedlogu toga zakona, ministar Mrsić je rekao da je cilj smanjenje broja ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja, te da se za barem deset posto smanje odlasci u invalidsku mirovinu. Kao jednu od novina istaknuo je da se redefiniraju ovlasti inspektora rada, a osniva se i zavod za zaštitu na radu koji će se baviti lincenciranjem i edukacijom stručnjaka za zaštitu na radu. To, istaknuo je, neće iziskivati povećanje materijalnih sredstava niti kadrova. S obzirom na primjedbe u raspravi da u zakonski prijedlog nije dovoljno uključena zaštita od mobinga, Mrsić je odgovorio da su im cilj u prvom redu bile preventivne mjere. "Ovaj zakon ne može riješiti sva pitanja. Trebalo bi donijeti poseban zakon o mobingu", poručio je Mrsić.
