Ukupan broj pravosudnih tijela bio bi smanjen sa sadašnjih 208 na 95. Od 67 općinskih sudova ostalo bi ih 18, broj prekršajnih sudova smanjuje se s 61 na 15, a broj općinskih državnih odvjetništava s 33 na 15, rekao je ministar predstavljajući reorganizaciju na tribini Pravnog fakulteta u Zagrebu. Pravosudna područja imala bi sjedišta u Vukovaru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Varaždinu, tri u Zagrebu (zapad, istok, jug), Sisku, Karlovcu, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku.
Nakana je skratiti trajanje sudskih postupaka, povećati veći broj rješavatelja predmeta, ujednačiti sudsku praksu i ravnomjernije radno opteretiti suce, rekao je ministar istaknuvši da se za građane ništa ne mijenja. Putovali bi suci i službenici, a građani će, ustvrdio je, usluge i dalje dobivati na istom mjestu kao i do sada.
Novina je način upravljanja informatikom, uredskim poslovanjem, javnom nabavom, voznim parkom i nekretninama, koji će biti koncentriran na jednom mjestu u okviru jednog pravosudnog područja, kako bi se dokinulo dosadašnje neracionalnosti.
Iznoseći primjere neodržive prakse, Miljenić je naveo da su se dosad problemi rješavali zapošljavanjem novih ljudi - novih sudaca, tužitelja i službenika. "Omjer između službenika i sudaca negdje je jedan prema tri, a negdje jedan prema 18, a sve mi to plaćamo. To su problemi koji su se dugo gomilali i dalje nisu održivi", poručio je.
Naveo je i primjer Županijskog suda u Zlataru, koji košta preko 100 milijuna kuna, a praktički je prazan, te primjere obnovljenih pa napuštenih sudova u Glini i Kostajnici, kao i Daruvara gdje je kupljena velebna zgrada a pitanje je hoće li se ikad obnoviti. "Svojevremena ambicija da svaka općina ima svoj sud, potpuno je besmislena u današnje doba prometne komunikacije i informatičke povezanosti", ustvrdio je ministar poručivši da se takvim rasipanjem novca mora prestati.
Kao poseban slučaj izdvojio je Zagreb u kojemu je na Općinskom građanskom sudu 21 posto ukupnog predmeta, i skoro 30 posto svih zaostataka. Ideja je spojiti sve oko Zagreba od Krapine do Ivanić Grada i napraviti tri suda - Zapad, Istok i Jug. Rijeka Sava bi bila granica za Jug, a granica između Istoka i Zapada bila bi Savska ulica. Svakom od tih zagrebačkih općinskih sudova gravitiralo bi između 400 i 500 tisuća stanovnika.
Okrupnjavanjem pravosudnih područja nisu predviđena otpuštanja zaposlenih u pravosuđu, ali se na radna mjesta umirovljenih neće zapošljavati nove ljude, poručio je ministar. Sve bi to trebalo riješiti sadašnje stanje u Hrvatskoj koja ima 778 tisuća neriješenih predmeta, a drugi smo u Vijeću Europe po broju sudaca po broju stanovnika.
Oko 30 milijuna kuna godišnje se troši zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, s tim da puno ljudi ni ne traži tu odštetu, rekao je Miljenić iznijevši i podatak da je u jednom trenutku zagrebački Općinski građanski sud imao 8000 predmeta na kojima u tri godine nije poduzeta ni jedna radnja.
