Ovo je dosad najveći poslovno-investicijski skup EBRD-a i zapadnobalkanskih čelnika u cilju, kako je istaknuo predsjednik EBRD-a Sume Chakrabati, promocije regije kao "ulagačke destinacije s velikim potencijalom" koja se može pohvaliti s "vrlo obrazovanim stanovništvom i prirodnim resursima", ali u kojoj nedovoljno razvijena infrastruktura i nepovoljno poslovno ozračje predstavljaju "uska grla". EBRD je odigrao jednu od ključnih uloga u stvaranju financijskog sektora u zemljama središnje i istočne Europe proizašlih nastalih nakon pada komunizma, a samo prošle godine je u Hrvatsku i ostalih šest zemalja regije investirao u više od 80 projekata, ukupne vrijednosti veće od 1,2 milijarde eura.
Premijer Milanović je u svom kratkom govoru podsjetio na "najstrože i najtemeljitije pregovore" koje je Hrvatska morala proći s Europskom unijom, uz ocjenu da je to bilo za dobro Hrvatske. "No reforma tek počinje, a usklađivanje zakona s europskom legislativom daleko je od onog što nazivamo reformom", rekao je hrvatski premijer na forumu pod nazivom "Investiranje u zapadni Balkan". Prema njegovim riječima, Hrvatska se posebice mora okrenuti izvozu. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Bevanda kazao je da njegova zemlja ima značajne prednosti poput geografskog položaja, dugu granicu s Hrvatskom koja je i granica s EU-om, te da obiluje prirodnim resursima. Bevanda je posebice istaknuo "veliki hidropotencijal" svoje zemlje od 6.000 megawatta od čega je iskorišteno tek 37 posto. Podsjetio je i na niski PDV i činjenicu da su ulagači oslobođeni od mnogih nameta.
Srbijanski premijer Dačić je poručio da je Srbija vjerodostojan partner ulagačima jer jamči "sigurnost investicija", navodeći da je njegova zemlja zainteresirana za ulaganja u energetiku, poljoprivredu, infrastrukturu i automobilsku industriju. Upozorio je, međutim, da od stranih ulaganja neće biti ništa ukoliko regija ne bude stabilna. "Nemojmo pričati bajke. Nisu investitori humanitarni radnici, oni hoće profit. Nitko neće investirati u regiju koja je politički nestabilna", rekao je Dačić.
Crnogorski premijer Đukanović je istaknuo da njegova zemlja bilježi najveći dohodak po glavi stanovnika od šest zemalja i da je postignuta fiskalna stabilnost. "U Crnoj Gori su pokrenuti mnogi projekti", rekao je, navodeći da u Crnoj Gori posluju švicarske, talijanske, kanadske i druge tvrtke. Kao prioritete je naveo projekte vezanje uz izgradnju željezničke mreže i jadransko-jonskog koridora. "Moramo također bolje štititi privatni biznis i napustiti praksu sporog donošenja odluka", kazao je Đukanović.
Nikola Gruevski, šef makedonske vlade, kazao je da je za njegovu zemlju posebice važna izgradnja prometnih koridora 8, 10 i 10B te energetski sektor. "S Južnim tokom želimo osigurati dugoročnu energetsku stabilnost", kazao je Gruevski. Dodao je i da Makedonija planira izgradnju svog prvog vjetroparka jer je "čista energija jedan od prioriteta".
Zaštita okoliša je važna i za albanskog premijera Edija Ramu koji je kazao da njegova zemlja "posjeduje mnoga blaga" ali da se s njima mora postupati na odgovoran način. Albanija, kazao je, ima potencijale u poljoprivredi, turizmu, rudarstvu i proizvodnji i "vrijeme je da ulagači zauzmu mjesto koje zaslužuju." "Albanska vlada će biti partner svima koji žele poslovati u Albaniji", poručio je Rama. Kosovo je uvelike poboljšalo poslovnu klimu i prema izvješću Svjetske banke nalazi se među prvih pet zemalja u svijetu koje provode sveobuhvatne reforme, podsjetio je premijer Hashim Thaci, navodeći energetiku, turizam i rudarstvo kao adute svoje zemlje što se tiče ulaganja.
Kosovo ima vrlo niske poreze i čak nula posto poreza na dividende, a uspostavljene su i dvije slobodne gospodarske zone, što ga čini vrlo pogodnom zemljom za ulaganje, istaknuo je Thaci. Nije zaboravio spomenuti i da Kosovo ima najmlađu populaciju stanovništva u Europi, sa 70 posto stanovništva koje je mlađe od 37 godina.
Skupu u Londonu obratio se i europski povjerenik za proširenje i europsku politiku suradnje sa susjedima Štefan Fuele koji je ocijenio da je sada, kada EU pokazuje prve znakove oporavka, "vrijeme i za povećano ulaganje u zapadni Balkan". Ključne su, kako je kazao, strukturne reforme u zemljama regije. Ocjenivši da niti jedna od zemalja zapadnog Balkana nema funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, navodeći politiziranje odluka vezanih uz gospodarstvo, veliku nezaposlenost, posebice mladih, te probleme vezane uz stjecanje povjerenja ulagača, poručio je prisutnim premijerima da moraju zapadni Balkan učiniti "atraktivnijim za ulagače".
"Nezaposlenost je velika, kao i javni dug, dok konkurentnost ovisi o političkim odlukama, umjesto o tržišnim pravilima", upozorio je Fuele. "Morate zapaliti iskru poduzetništva", poručio je Fuele i dodao da su "ulagačke potrebe u regiji znatne". "Kako će poduzetnička klima postajati sve atraktivnija, počet će stizati i investicije", rekao je Fuele. U svom se govoru osvrnuo i na iseljavanje iz tih zemalja i ocijenio važnim "zadržati najbolje".
Za oporavak regije, zaključio je, posebice se treba usredotočiti na sektore prometa, energetike i obrazovanja. Pozvao je ulagače koji sudjeluju na skupu u Londonu da iskoriste današnju priliku i navedu područja za ulaganja koja ih u tim zemljama zanimaju. Britanski ministar bez portfelja Kenneth Clarke upozorio je da "nedavni događaji u Bosni" pokazuju da stabilnost regije još nije u potpunosti ostvarena, ali je izrazio nadu da će zapadni Balkan nastaviti putem europske integracije i stabilizacije jer ima "golemi potencijal i dinamičnu populaciju". U okviru Zajedničkog akcijskog plana, EBRD se obavezao da će u razdoblju 2013-2014. investirati više od 30 milijardi eura u zemlje središnje i jugoistočne Europe.
