Tema sjednice bio je prijedlog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kojem je autor Dražen Gorjanski. Grupiranjem problematike i rješenja u jedan zakon poslala bi se poruka da će se ideja zaštite "zviždača" u praksi bolje ostvariti, ustvrdio je Josipović u gotovo dvosatnoj raspravi u svome Uredu. "Svjedočili smo da su mnogi 'zviždači' gubili posao, zdravlje, imovinu i bili pod prijetnjama, šikaniranjem i klevetama. Mnogi su ostali sami i nezaštićeni od osvete moćnijih od njih, a koji ispod stola vladaju društvenim procesima", rekao je Josipović. Borba protiv korupcije nije završena i reguliranje te materije u jednom zakonu nosilo bi posebnu moralnu poruku i dalo motivaciju "zviždačima", ocjenjuje predsjednik koji stoga predlaže da se o tom zakonu raspravlja u Saboru.
Članovi nevladinih organizacija i novinari upozoravali su na slučajeve šikaniranja "zviždača" koji dokazuju nužnost boljeg zakonskog uređenja te materije. Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt naglašavala je kako se predloženo zakonsko rješenje u pravnom smislu u mnogočemu preklapa s postojećim odredbama u drugim zakonima. Predstavljajući prijedlog zakona, Gorjanski je upozorio da je zaštita "zviždača" nužna jer se ljudi boje prijavljivati korupciju, kriminal i nepravilnosti koje uočavaju. Iznio je podatak anonimne ankete provedene u Ministarstvu pravosuđa, u kojoj je sudjelovalo 27 posto zaposlenika, koja je pokazala da bi samo 40 posto njih prijavilo korupciju u Ministarstvu, a njih više od 70 posto smatra da bi zbog tog čina bili izloženi negativnim posljedicama.
Zakonom se predlaže izjednačavanje prava "zviždača" s pravima hrvatskih branitelja, uređuje se način na koji se sumnje u nepravilnosti u korupciju mogu iznijeti u javnosti, kao i kazne za lažne prijave. "Zviždač" bi dobio status prijavitelja nepravilnosti te bi imao pravo na zaštitu od osiromašenja, nasilne hospitalizacije te osvetničkog ponašanja. "Cilj je snažna višestruka zaštita 'zviždača' od osvetničkog ponašanja", rekao je Gorjanski. Uveo bi se i institut pravobranitelja za zviždače, čije bi ovlasti bile slične onima pučkog pravobranitelja. Predviđa se i pravo "zviždaču" na naknadu od 10 posto od štete koja je počinjena djelom koje je prijavio (od 500 do 50 tisuća eura).
Zamjenica ministra pravosuđa Artuković Kunšt na to odgovara kako je zakonska obveza svakog građanina prijava nezakonitih radnji i korupcije te se stoga protivi takvoj odredbi. Artuković Kunšt naglašava i da je djelovanje i rad USKOK-a najviši stupanj jamstva da će se utvrđivanje istinitosti podnesenih prijava obraditi na najvišoj razini. Nezavisni saborski zastupnik Josip Kregar slaže se s Josipovićem i naglašava kako u Hrvatskoj, unatoč postojećim zakonskim rješenjima, u stvarnome životu "zviždači" imaju problema. Ideja predloženog zakona stoga je dobra, unatoč manjkavostima, smatra Kregar, jer želi otvoriti društvo i povećati transparentnost, a njime bi se smanjio strah ljudi od prijava nepravilnosti. "Dislociranje te problematike po mnogim zakonima, zviždačima ne daje sigurnost i mislim da bi integriranje u jedan zakon pomoglo", ustvrdio je.
Dragan Zelić (GONG) ocijenio je kako ova Vlada, unatoč boljem odnosu prema sprječavanju korupcije u odnosu na prijašnje Vlade, ne iskazuje dovoljnu političku volju za borbu protiv korupcije. Očekivao je i veću angažiranost predsjednika Republike. Problemi postoje, ustvrdio je, na lokalnoj razini, gdje su institucije civilnog društva i mediji "slabi" što čini plodno tlo za korupciju. Naveo je podatak iz antikorupcijskog izvješća Europske komisije, da su javna poduzeća 2012. za donacije dala 20 milijuna eura upozorivši da se to mora kontrolirati kako se u njima ne bi događale "male Fimi medije". "Ulaganje u borbu protiv korupcije ulaganje je u povjerenje u institucije da potencijalni 'zviždači' sutra imaju hrabrosti javiti im se", poručio je. O problemima u malim sredinama i strahu od "zviždanja" govorio je novinar Drago Hedl koji je naveo da dobiva brojne prijave, no nepotpisane. "Ljudi se boje i potpisuju se kao grupe građana", rekao je.
O osobnim iskustvima kao "zviždača" posvjedočio je Srećko Sladoljev, sindikalni povjerenik u Imunološkom zavodu te Dragan Pocrnić koji je, nakon što je upozoravao na neprimjeren tretman djevojčica u osječkom Domu za djecu i omladinu koja su prisiljavane na prostituciju, bio pritvoren te proglašen opasnim po sebe i okolinu i šest mjeseci smješten na psihijatriju, a onda pušten. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović ističe značaj civilnih udruga u izradi ovog zakona, no naglašava kako je osnovna odgovornost na Vladi koja, kaže, treba uzeti u razmatranje taj prijedlog i vidjeti kako poboljšati sustav.
