Potpisivanje sporazuma o pridruživanju povećat će snagu Ukrajine u odnosu na Moskvu, koja povećava pritisak na nove vlasti u Kijevu, rekao je ukrajinski veleposlanik pri EU-u Kostiantin Jelisiejev za EurActiv, prije nego se sastao s visokim europskim dužnosnicima kako bi im prenio istu tu poruku. Sporazum o pridruživanju EU i Ukrajina parafirali su u ožujku 2012., a dogovorili su i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini. EU je želio potpisati te sporazume na summitu Istočnog partnerstva u Vilinusu 28. i 29. studenoga, no tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič od toga je odustao u posljednji trenutak.
Janukovič se priklonio Rusiji koja mu je obećala pomoć od 15 milijarda eura i jeftiniji plin. No time je izazvao velike proeuropske prosvjede koji su završili krvavim obračunom s desecima mrtvih i doveli do njegova svrgavanja s vlasti. Jelisiejev je kazao da je brzo potpisivanje sporazuma o pridruživanju potrebno iz pet razloga. Time bi se kao prvo ispunio glavni zahtjev prosvjednika s Majdana te osnažila pozicija novih ukrajinskih vlasti u odnosu na Moskvu. Ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio je u srijedu da 150 tisuća ruskih vojnika bude spremno za vojne vježbe u središnjim i zapadnim dijelovima zemlje, u blizini granice s Ukrajinom, a u četvrtak je Rusija i lovačke zrakoplove stavila u punu pripravnost.
Janukovičev pad probudio je separatističke težnje na Krimu. Naoružani muškarci zauzeli su u četvrtak zgrade krimskog pokrajinskog parlamenta i vlade, a u petak dvije zračne luke. Osim toga, potpisivanjem sporazuma s EU-om to pitanje više ne bi igralo ulogu u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore, rekao je Jelisiejev. Prijevremeni predsjednički izbori u Ukrajini održat će se 25. svibnja. Sporazum s EU-om potvrdio bio također teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, istaknuo je.
Jelisiejev očekuje da sporazum prati i politička deklaracija, u kojoj bi se mogla spomenuti "europska perspektiva" Ukrajine, što znači da bi se mogla nadati punopravnom članstvu u EU. On smatra da je najbolji trenutak za potpisivanje sporazuma proljetni summit EU-a 20. i 21. ožujka i ističe da je Ukrajina na to sada spremna. Među uvjetima za potpisivanje sporazuma prije se navodilo oslobađanje bivše premijerke Julije Timošenko, što je učinjeno prošle subote, kao i predanost reformi pravosuđa, što je jedan od najvećih prioriteta nove vlade.
Po ukrajinskom ustavu, sporazum mogu potpisati predsjednik, premijer ili opunomoćeni ministar, objasnio je. "Zato mislim da bi bilo kakva formulacija u smislu pričekajmo do izbora 25. svibnja bila neutemeljena", rekao je. Na pitanje postoji li neka tehnička zapreka da EU ne potpiše sporazum s prijelaznom ukrajinskom vladom, glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly rekao je da nova vlada još nije prisegnula te da će EU "razmotriti opcije" glede sporazuma o pridruživanju kada se to dogodi. Nije jasno podržavaju li neke veće države članice poput Njemačke brzo potpisivanje sporazuma s Ukrajinom, strahujući da bi to moglo dodatno antagonizirati Rusiju.
Ukrajinski parlament izglasovao je u petak rezoluciju kojom SAD i Veliku Britaniju, kao jamce ukrajinskog suvereniteta, poziva na hitne konzultacije. Naime, SAD, Velika Britanija i Rusija su Memorandumom iz Budimpešte, potpisanim 1994., postali jamci nezavisnosti Ukrajine. Kijev se, zauzvrat, nakon raspada SSSR-a odrekao nuklearnog oružja. Osim SAD-u i Velikoj Britaniji, ukrajinski je parlament uputio i poziv Vijeću sigurnosti UN-a da sazove sjednicu na kojoj bi se razgovaralo o krizi u Ukrajini, u skladu sa sporazumom o razumijevanju iz 1993. kojim su velike sile pristale biti jamci njezine teritorijalne cjelovitosti.
Parlament se također obratio i Rusiji i zatražio da Moskva prekine s potezima koji bi mogli "ugroziti nacionalni suverenitet i teritorijalnu cjelovitost" te da se "suzdrži od potpore separatizmu u Ukrajini, u bilo kojem obliku".
