Vlada će o rebalansu proračuna kojim bi se, prema neslužbenim informacijama proračunski deficit smanjio za oko četiri milijarde kuna, raspravljati na sjednici, a rebalans prati i niz zakonskih prijedloga vezanih kako za prihodnu tako i rashodnu stranu proračuna. Ministar financija Slavko Linić je krajem siječnja, predstavljajući smjernice za rebalans vezane uz primjenu procedure prekomjernog deficita, najavio kako bi rebalansom prihodi proračuna trebali biti povećani za 4,7 milijardi kuna, dok bi rashodi trebali biti smanjeni za 3,6 milijardi kuna.
No, neslužbeno se doznaje kako je, uz smanjenje niza planiranih izdataka, na rebalans proračuna utjecalo uključenje dugova zdravstva u iznosu od oko tri milijarde kuna, kao i povećani izdaci za nezaposlene, pa bi smanjenje deficita bilo manje od ranije najavljivanih 7,7 milijardi kuna. Točni podaci o planiranom rebalansu bit će poznati na sjednici Vlade, dok su na Vladinim internetskim stranicama objavljeni neki zakonski prijedlozi i odluke vezani uz prihodu i rashodnu stranu proračuna.
Vlada će tako Saboru predložiti Zakon o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža kojim bi se uskratilo uvećanje plaća za 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža u ovoj godini, a koja su za zaposlene u državnim i javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima i drugim sporazumima, kojima je Vlada RH potpisnica.
Državnim dužnosnicima, sucima i pravosudnim dužnosnicima bi se pak, temeljem predloženih Vladinih odluka, plaće smanjile za 6 posto, odnosno za taj bi se postotak smanjile osnovice za obračun njihovih plaća. Vladin je prijedlog tako da se osnovica za obračun plaća državnih dužnosnika utvrdi u visini od 4.221,762 kuna bruto, a osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika na 4.443,958 kuna bruto. Te bi se odluke primjenjivale od travnja, odnosno od dužnosničkih plaća za travanj, a koja će biti isplaćena u svibnju. Vlada će Saboru uputiti i prijedlog izmjena Zakona o doprinosima kojim bi se opća stopa za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje povećala sa 13 na 15 posto, a što bi povećalo proračunske prihode u ovoj godini za 1,6 milijardi kuna, a u 2015. godini za 2,4 milijarde kuna.
Vladin je prijedlog i proširenje oporezivanja svih dobitaka od igara na sreću, pa bi se tako uvela stopa poreza od 10 posto na dobitke do 30 tisuća kuna. Dobici iznad tog iznosa i ubuduće bi se oporezivali po sadašnjim stopama - dobici od 30 do 500 tisuća kuna po stopi od 15 posto, a po stopi od 20 posto svih dobitaka iznad pola milijuna kuna.
U Ministarstvu financija procjenjuju da bi državna blagajna od proširenja oporezivanja dobitaka od igara na sreću u ovoj godini mogao prikupiti dodatnih 300 milijuna kuna. Rebalans proračuna, kao što je već ranije najavljivano, predviđa i povećanje proračunskih prihoda prebacivanjem iz drugog u prvi mirovinski stup uplata zaposlenih s beneficiranim radnim stažom (vojska, policija, vatrogasci), povećanjem koncesijskih naknada, povlačenjem dijela dobiti iz javnih trgovačkih društava i viška sredstava po ustanovama, agencijama i sl. Na rashodnoj strani, uz uštede na zaposlenima, najavljeno je i smanjenje materijalnih rashoda, subvencija, nekih kapitalnih i ostalih rashoda.
Vlada na sjednici treba donijeti i uredbu kojom bi povećala trošarine na cigarete i duhan. Članovi Vlade bit će izviješteni i o vođenim pregovorima s Adris Grupom s ciljem potpisa ugovora o kupoprodaji dionica u Croatia osiguranje i dioničarskog ugovora koji se odnosi na Croatia osiguranje te bi trebali ovlastiti ministra financija Slavka Linića da potpiše te dokumente.
