Postupak bi trebao početi čitanjem dokumentacije, nakon čega će se ispitati desetak svjedoka, rekla je sredinom sječnja Kirinova odvjetnica Višnja Drenški Lasan. Uskok tereti Kirina da je od 2006. do 2008. na traženje tadašnjeg HDZ-ova rizničara Mladena Barišića poslovao s Fimi medijom znajući da se na taj način prikuplja novac za financiranje HDZ-a. MUP je izravnom pogodbom Fimi mediji dao 1,1 milijuna kuna vrijedan posao promidžbene kampanje za sigurnost cestovnog prometa i isplatio novac, iako ta agencija nije ispunila sve obveze iz ugovora, tvrdi tužiteljstvo.
Bivšeg "prvog policajca" tereti se i da je 2006. poništio javni natječaj za pet promidžbenih kampanja, iako je 17 tvrtki već preuzelo dokumentaciju, te odredio da se posao izravnom pogodbom sklopi s Fimi medijom. Uskok smatra da je Kirin to učinio unatoč mišljenju stručnog povjerenstva da se ponuda treba usporediti s važećim cjenicima radijskog i TV emitiranja, ali i da nije razmotrio mogućnost izravnog pregovaranja s TV kućama, pri čemu se mogla dogovoriti znatno niža cijena od ponude Fimi medije.
Nakon što su u proračunu za 2007. povećana sredstva za promidžbene kampanje, Kirin je u travnju 2007. donio odluku o prihvaćanju ponude Fimi medije kojoj je MUP za pisanje scenarija, snimanje i emitiranje radijskih i televizijskih promidžbenih poruka isplatio 16,1 milijun kuna. Uskok tvrdi da je zbog Kirinove zlouporabe položaja i ovlasti državni proračun oštećen za oko 7,5 milijuna kuna.
Kirin je jedan od čelnika državnih institucija i tvrtki čiji su postupci u najvećoj hrvatskoj korupcijskoj aferi izdvojeni od suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, HDZ-u i ostalima. Optužnicu protiv Kirina sud je potvrdio u listopadu prošle godine, a Uskok ju je podnio četiri mjeseca ranije, nakon što je u srpnju 2012. povukao radi dorade. Drenški Lasan tvrdi da je tužiteljstvo zakasnilo s podizanjem optužnice, odnosno da je probilo zakonom propisane rokove, zbog čega će se i taj slučaj naći pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
