"Vratimo dignitet Hrvatskom saboru time da u razumnim rokovima odlučujemo o onome što od nas traže građani, jer u protivnom ne poštujemo one koji su nas ovdje doveli", kazao je Josip Salapić (HDSSB) nakon desetominutne stanke koju je zatražio jer Sabor još nije raspravio problematiku ćiriličnih natpisa, iako je to 53 oporbenih zastupnika zatražilo još prije šest mjeseci. Zatražio je žurno otvaranje te rasprave, kao i odlučivanje o raspisivanju referenduma na kojem bi građani odlučivali o tome da se nacionalnim manjinama ravnopravna službena uporaba svog jezika i pisma omogući u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine stanovništva. Salapić je upozorio da odgađanje rasprave može povećati tenzije u Vukovaru, a založio se da se referendumsko pitanje pošalje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti.
Ivan Šuker (HDZ) još jednom je pozvao na "dosljednu primjenu članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina", kojim se propisuje da se dvojezičnost mora primjenjivati tako da pridonese razvoju snošljivosti i dijaloga među manjinama i većinskom narodom. "Pitanje je da li je trenutak da se u Vukovaru postavljaju dvojezični natpisi, je li odnos srpske manjine i hrvatskog naroda došao na tu razinu da se to može provesti", kazao je Šuker, koji je uvjeren da je nametanje ćirilice dok su ratne rane u Vukovaru još otvorene unazadilo međuetničke odnose u tom gradu.
Laburist Dragutin Lesar Sabor je prozvao da opstruira ustavno pravo građana na neposrednu demokraciju. "Smijemo li šutjeti, ponašati se neustavno i ne odgovoriti onima koji su stavili svoj potpis na zahtjev za referendum", upitao je Lesar, koji smatra da Sabor može samo raspisati referendum ili, ako sumnja u ustavnost predloženog pitanja, zatražiti mišljenje Ustavnog suda. "Nakon odluke Ustavnog suda, nema više nikakvih rasprava. Takvo je stajalište Ustavni sud jasno izrekao u svojoj ocjeni vezanoj uz referendum o braku i ako ne primjenjujemo njihova mišljenja otvaramo krizu odnosa zakonodavne vlasti u Ustavnog suda, kojemu je njegove ovlasti dao ovaj Sabor", upozorio je Lesar.
Od predsjednika Odbora za Ustav Peđe Grbina (SDP) zatražio je da referendumsku inicijativu stavi na dnevni red najkasnije za osam dana, a najavio je da će laburisti i službeno predložiti da se od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti predloženog referendumskog pitanja. Za takvo je rješenje i neovisna zastupnica Jadranka Kosor. "Sabor treba poslati zahtjev Ustavnome sudu za ocjenu ustavnosti pitanja koje se predlaže na referendumu i kad Ustavni sud donese odluku, ona je za nas apsolutno obvezujuća, bez obzira na to što postoje različita mišljenja, sudeći po izjavama različitih političara, pa i onih koji potpisali zahtjev da se raspiše referendum, a onda su nakon toga govorili da referenduma ne treba biti", rekla je Kosor. Uvjerena je da bi ignoriranje prikupljenih potpisa dovelo do eskalacije nezadovoljstva, "koja se može obiti o glavu vladajućoj koaliciji".
I Jozo Radoš (HNS) je protiv odgađanja rasprave. "Najgore što možemo učiniti u toj situaciji je da ništa ne činimo, a mi činimo upravo to. Tu govorim o vladajućoj većini koja ne čini ništa. Vrijeme prolazi i ništa ne može sutra biti bolje", ocijenio je Radoš. Podsjetio je da Ustavni sud nije htio samoinicijativno odlučivati o ustavnosti referendumskog pitanja o braku. "Taj sud nije smatrao potrebnim da se oglasi i da svoje stajalište, nego traži da ga negdje netko nešto pita, kao da nije upoznat sa time što se događa i da je posljedica tog događanja promjena Ustava, što je njegova temeljna odgovornost", tumači Radoš. Naglasio je da, bez obzira na postupanje ili nepostupanje Ustavnog suda, vladajuća većina mora donijeti političku odluku o referendumu. Prijedlog oporbe da se stavi moratorij na dvojezičnost u Vukovaru do sljedećeg popisa stanovništva Radoš smatra nedosljednom. "Ne možemo tražiti od Vlade da se s posebnom pozornošću poštuju oni dijelovi zakona koji nam pašu", rekao je Radoš, ali i dodao da se i ta točka mora što prije raspraviti.
I zastupnik bošnjačke manjine Nedžad Hodžić ističe da se zakon ne može primjenjivati parcijalno, a onima koji smatraju da treba pooštriti kriterije za dvojezičnost poručio je da predlože izmjenu Zakona. "Ako želimo da se zakon ne primjenjuje, promijenimo ga. Ne možemo u Saboru raspravljati o tome hoćemo li ili nećemo primjenjivati neki zakon", poručio je Hodžić. Neovisni Damir Kajin također traži raspravu o referendumu, smatra da Sabor treba zatražiti očitovanje Ustavnog suda, a uvjeren je da je riječ o "političkoj inicijativi par excellence, koja diskreditira položaj manjina i diskvalificira položaj Republike Hrvatske".
Milorad Pupovac (SDSS) uvjeren je da nema nikakve sumnje da je referendumsko pitanje u neskladu s Ustavom te da Sabor treba odbiti raspisivanje referenduma, a Ustavni sud prozvao je zbog šutnje. "Ustavni sud se svojim neoglašavanjem ponaša kao još jedna politička institucija u RH. Ustavni sud ne bi se smio tako ponašati. Trebao je već reći svoje mišljenje o ovoj stvari, kao što ga nije propuštao reći u nekim drugim pitanjima, kao što je promptno reagirao kad su posrijedi ustavni zakoni o pravima nacionalnih manjina, i to protuustavno, po modelu 'kadija te tuži, kadija ti sudi'", rekao je Pupovac. Za referendumsku inicijativu kazao je da "toliko godina nakon rata dolazi u uniformama, s govorom mržnje i porukama netolerancije. "Nakon toliko uloženoga truda, od prvog predsjednika ove države, drugog predsjednika ove države, sadašnjeg predsjednika, tolikih Vlada, trebaju čuti da takvo nešto ne može proći", poručio je Pupovac.
O potrebi raspravljanja dviju inicijativa nije se očitovao Klub SDP-a. Predsjednik Sabora Josip Leko naglasio je da je obje inicijative uputio u saborsku proceduru, u skladu sa svojim poslovničkim ovlastima, ali da se o njima još nije očitovalo ni jedno radno tijelo. Iako rasprava nakon stanke nije rezultirala formalnim zaključcima, Leko je protumačio da je "zaključak nametnut sam od sebe, jer su se svi predstavnici složili da Sabor mora odlučivati".
