"Poduzeća su bitna za stvaranje prosperiteta i otvaranje radnih mjesta, ali osnovati poduzeće i osigurati mu poslovanje nije laka zadaća, posebice u sadašnjem ekonomskom ozračju. Sve su brojnija poduzeća u cijeloj Europi koja se suočavaju s financijskim poteškoćama, stoga mi moramo ponovno razmisliti o našem pristupu prema insolventnosti poduzeća. Ne smijemo gušiti inovativnost - ako u prvom pokušaju pošteni poduzetnik ne uspije, on ili ona moraju dobiti šansu da ponovno probaju. Naša pravila o insolventnosti moraju olakšati novi početak", izjavila je potpredsjednica Komisija Viviane Reding.
Reding navodi i premijer Henry Forda, čija je prva tvornica automobila prestala raditi nakon 18 mjeseci, ali je kasnije uspio izgraditi jednu od najuspješnijih automobilskih tvrtki na svijetu. Povjerenik za poduzetništvo Antonio Tajani kaže da je potrebno uspostaviti učinkoviti mehanizam koji će omogućiti da se utvrdi razlika između poštenih poduzetnika i onih koji to nisu. "Ta distinkcija trebala bi pridonijeti uklanjanju diskriminacije onih poštenih poduzetnika koji su bankrotirali, tako da bi mogli dobiti sve tržišne mjere potpore koje su na raspolaganju radi ponovnog pokretanja poduzeća", kaže Tajani.
Komisija je u srijedu predstavila niz načela na kojima bi države članice trebale formulirati nacionalna pravila za poduzeća u teškoćama. Cilj je preusmjeriti fokus s likvidacije poduzeća na poticanje perspektivnih poduzeća da se u ranoj fazi restrukturiraju kako bi izbjegli bankrot. Komisija iznosi podatak da oko 200.000 poduzeća u EU-u ima problema sa solventnošću, a kao posljedica toga 1,7 milijuna ljudi godišnje gubi posao. "Reforma nacionalnih pravila o insolventnosti stvorila bi dobitnu kombinaciju za sve: održiva poduzeća nastavila bi poslovati, radna mjesta bila bi sačuvana, a istodobno bi se poboljšalo okruženje za vjerovnike koji bi mogli vratiti veći dio svojih investicija nego u slučaju odlaska u stečaj. Nakon stečaja, pošteni poduzetnici trebali bi dobiti drugu šansu, budući da je dokazano da su poduzetnici uspješniji u drugom pokušaju", navodi Komisija.
Komisija navodi da je Hrvatska među nekoliko zemalja članica (Nizozemska, Luksemburg, Poljska, Latvija, Cipar, Estonija, Hrvatska i Velika Britanija) koje su poduzele reforme kako bi se povećale mogućnosti za spašavanje poduzeća u financijskim poteškoćama, kako bi se smanjilo razdoblje oporavka poduzetnika. Hrvatska je također navedena u skupini zemalja u kojoj su potrebne godine da bi pošteni poduzetnik bio oslobođen starih dugova kako bi mogao pokrenuti novi projekt. Skraćivanjem tih rokova izbjeglo bi se da bankrot ne postane doživotna kazna, kaže Komisija.
Među načelima koje Komisija predlaže navodi se olakšavanje restrukturiranja poduzeća prije formalnog otvaranja stečaja, bez skupih i dugih postupaka, zatim da se poduzećima u teškoćama omogući moratorij na otplatu dugova do četiri mjeseca, a maksimalno na godinu dana, kako bi donijeli planove za restrukturiranje. Također se kaže da je potrebno smanjiti negativne posljedice stečaja na buduće izglede poduzetnika, oslobađajući ih njihovih dugova nakon najviše tri godine. Komisija je pozvala zemlje članice da donesu mjere u tom smislu u roku od godinu dana.
