“Europska unija je zajednica naroda i država koja nije završila proces izgradnje Europe kao poželjne za sve koji žive u njoj…znamo da temeljna prava nisu sama po sebi zaštićena i tražimo rješenja kako bi na cijelom prostoru uživala jednaku zaštitu”, kazao je Leko ukazujući na istraživanje u EU-u o stanju prava manjinskih skupina, poput Židova, azilanata i žena u cjelini. Jedno od važnih pitanja temeljnih prava jest pravo na rad, posebice mladih, koje je, kako je istaknuo, ugroženo. “Od 17 milijuna nezaposlenih u Europskoj uniji, 60 posto je mladih”, podsjetio je Leko.
Jedna od ranjivijih skupina, glede ljudskih prava, su migranti, kazao je i pojasnio da se većina na ovoj konferenciji složila da se teret tog pitanja treba “rasporediti na sve zemlje EU-a”. Komentirajući ocjenu predsjednice Zastupničkog doma talijanskog parlamenta da je odgovor na gospodarsku krizu u EU koja se odražava i na stanje ljudskih prava u “više, a ne manje Europe”, Leko je kazao da je to “nezaustavljiv proces”. Također dijeli mišljenje Laure Boldrini da nacionalni parlamenti trebaju igrati veću ulogu u kreiranju politika jer su “jedini pravi most između raznih tijela vlasti u EU i nacionalnim zemljama”.
Nils Muizniekas, povjerenik za ljudska prava u Vijeću Europe koja broji 47 zemalja, kazao je u raspravi da je Europska unija učinila brojne pomake u zaštiti temeljnih ljudskih prava ali da su “očekivanja daleko od toga da budu ispunjenja”. “Bez obzira sto je Europska povelja za ljudska prava, donesena prije 13 godina, postala 2009. pravno obvezujuća, postignuća EU-a po pitanju temeljnih ljudskih prava nisu zadovoljavajuća”, kazao je Mizniekas. Upozorio je na negativne posljedice gospodarske krize i na području ljudskih prava, a najugroženiji su umirovljenici, djeca i azilanti.
Morten Kjaerum, direktor Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) smatra da je Unija dosegla visoke standarde u zaštiti temeljnih prava, od zaštite djece od seksualnog iskorištavanja do, najnovijeg, zaštite osobnih podataka, ali da ima još dosta prostora za napredak. Posebno su na udaru manjinske skupine, kazao je Kjaerum, pozivajući se na rezultate netom provedenog istraživanja u zemljama EU-a prema kojem je čak 66 posto židovskih ispitanika potvrdilo da se suočavaju s antisemitizmom.
No, izvješće pokazuje da su žene općenito i dalje žrtve najgorih oblika kršenja ljudskih prava, rekao je. “Trećina svih žena u EU doživjela je bilo fizičko ili seksualno nasilje od 15. godine života, njih 62 milijuna. Jedna od 20 žena je bila silovana”, upozorio je director FRA. "Nasilje nad ženama, posebno rodno utemeljeno nasilje koje nerazmjerno pogađa žene, predstavlja rašireno kršenje ljudskih prava koje Europska unija ne smije zanemariti”, poručio je Kjaerum.
Istraživanje je provedeno na 42.000 žena u svim članicama EU-a i najsveobuhvatnije je istraživanje ne samo u Uniji već i svijetu o ugroženosti žena i kršenju njihovih temeljnih prava. Konferenciju “Za što se Europe zalaže. Rast, zapošljavanje i prava: je li EU dorasla zadaćama?” su zajednički organizirali parlament Grčke, kao zemlje koja trenutno predsjeda Unijom, i Zastupnički dom parlamenta Italije, iduće predsjedateljice.
Ova međunarodna konferencija u palace Montecitorio, sjedište talijanskog Zastupničkog doma, je plod inicijative Grčke i Italije koje su se u studenome 2013. na bilateralnom sastanku u Ateni dogovorile da će se, s obzirom na gospodarsku krizu koja još traje i posljedice za društvo koje su gore nego li se predviđalo, zajednički uhvatiti u koštac sa sverastućim euroskepticizmom i omogućiti građanima da shvate pogodnosti članstva u EU.
