U pet raspravnih dana Vrhovni sud bi trebao detaljno razmotriti žalbe Sanaderove obrane i tužiteljstva te naknadno donijeti odluku 'iza zatvorenih vrata'. I dok je obrana u svojoj žalbi predanoj u srpnju prošle godine tražila da se ukine prva nepravomoćna presuda nekada najmoćnijem hrvatskom političaru i naredi novo suđenje, Uskok je žalbom zatražio da mu se kazna poveća na zakonski maksimum od 15 godina.
Obrazlažući prvu nepravomoćnu presudu bivšem premijeru, sudac zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić opisao je Sanadera kao ratnog profitera, ali i osobu koja je zbog zadovoljenja najnižih potreba izdala nacionalne interese, prepustivši upravljačka prava u Ini mađarskom MOL-u. No, u opsežnom obrazloženju Turudić je naveo da su Sanaderovim nedjelima pridonijeli i njegovi suradnici iz Vlade i Predsjedništva HDZ-a. Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković u žalbi tvrde da bi ta presuda trebala biti pobijena, a suđenje ponovljeno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali i odluke o kazni.
Obrana najspornijim drži što je sud odbio niz njihovih svjedoka, a bezrezervno poklonio vjeru 'neistinitim iskazima' ljudi koji su teretili Sanadera. Među njima su najvažniji bivši riječki tajkun Robert Ježić, koji je posvjedočio da je Sanader preko njegovih inozemnih računa primio pet milijuna eura, odnosno polovicu dogovorenog mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, te Drago Vidaković koji je rekao da je vidio kako je čelnik Hypo banke Wolfgang Kulterer Sanaderu predao proviziju nakon što je Hrvatskoj 1994. odobren kredit za veleposlanstva.
Uskok je, pak, u svojoj žalbi ustvrdio da je Sanaderu izrečena preblaga kazna jer je najviše državne funkcije iskoristio za vlastiti, a ne državni interes.
