"Pred nama su novi izazovi, Rusija je neviđenim činom agresije anektirala dio ukrajinskog teritorija i sad uvodi svoje zakone na Krimu. Ukrajina to nikad neće prihvatiti", poručio je Turčinov. Ocijenio je kako sve akcije Rusije za cilj imaju destabilizirati zemlje Istočnog partnerstva (Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju) te stvoriti postsovjetski imperij. Dodao je kako manevri ruske vojske na ukrajinskoj granici ukazuju na veliku mogućnost daljnje ruske intervencije. "Ovo nije samo agresija na jednu zemlju, ovo je brutalni napad na globalnu sigurnost i postojeći svjetski poredak.
Ne mogu ne primijetiti sličnosti s 1938. godinom kad je Europa gurnuta u krvavi svjetski rat", rekao je Turčinov. On je zahvalio svima koji su osudili rusku intervenciju te naglasio važnost prijevremenih predsjedničkih izbora u Ukrajini koji će se održati u svibnju, a na kojima će zemlje EU imati svoje promatrače u sklopu misije OESS-a. Predsjednica parlamenta Litve Loreta Graužiniene potom je pozvala sve sudionike konferencije da minutom šutnje odaju počast žrtvama u Ukrajini, kazavši kako su ti ljudi izgubili svoje živote samo zbog želje da žive s nama u Europi.
U svom govoru Graužiniene je pozvala EU da pruži potporu i europsku perspektivu zemljama Istočnog partnerstva te naglasila kako je njihovo suvereno pravo da odluče o svojim političkim i gospodarskim integracijama. Uvodni govor održala je i predsjednica parlamenta Latvije Solvita Albotina koja je najavila da će Istočno partnerstvo biti u fokusu latvijskog predsjedništva Europskom unijom u 2015. godini. "20 godina živjeli smo u zabludi vjerujući da je hladni rat gotov. Ne želimo novi hladni rat, ne želimo sukob s Rusijom, ali kršenje međunarodnog prava zahtijeva našu reakciju", rekla je Albotina, dodavši kako Rusija očito pokazuje svoj geopolitički interes u regiji. Predsjednici parlamenata članica EU održali su i sjednicu o iskustvima provjere supsidijarnosti u parlamentima tijekom pet godina od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora.
U raspravi je sudjelovao i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko koji je rekao kako Hrvatski sabor u ovih devet mjeseci članstva u EU još nije proveo nijedan postupak provjere poštovanja načela supsidijarnosti nad nekim nacrtom zakonodavnog akta. "Priključili bismo se onima koji smatraju da osam tjedana za taj postupak nije dovoljno, naročito kad je riječ o manjim parlamentima s relativno ograničenim stručnim kapacitetima" – rekao je Leko. On je kao dobrodošle ocijenio inicijative parlamenata Nizozemske i Danske, kao i Odbora za Europsku uniju britanskog Doma lordova, koje se zauzimaju za jačanje uloge nacionalnih parlamenata u procesu odlučivanja u EU.
Leko naglašava da to treba ostvariti bez ulaženja u reviziju Temeljnih ugovora Unije. Na margini konferencije Leko se odvojeno sastao s novim predsjednikom estonskog parlamenta Eikijem Nestorom. Potvrdili su dobre odnose Hrvatske i Estonije te se suglasili da zemlje Jugoistočne Europe, kao i Istočnog partnerstva, trebaju imati europsku perspektivu sukladno svojim mogućnostima i ambicijama.
