Ideja je da se tijelima za nadzor u državama članicama, poput inspekcija rada, ureda za socijalnu sigurnost, poreznih vlasti, osigura platforma za razmjenu pozitivnih iskustava u borbi protiv neprijavljenog rada. "Neprijavljeni rad lišava radnike socijalne zaštite, ugrožava njihovo zdravlje i sigurnost te vodi srozavanju standarda rada.
Ugroženi su i pošteno tržišno natjecanje poduzeća i ugrožava održivost javnih financija i sustava socijalnog osiguranja. Na kraju smo svi na gubitku. Zbog toga Komisija daje svoju punu podršku državama članicama u suzbijanju te pošasti kako bismo mogli zaštititi radnike, osigurati jednake uvjete za poduzeća i zaštititi porezne prihode,", rekao je Laszlo Andor, povjerenik EU-a za zapošljavanje i socijalna pitanja.
Pod neprijavljenim radom smatra se svaka plaćena aktivnost koja je inače po svojoj prirodi zakonita, ali nije prijavljena nadležnim vlastima. Anketa Eurobarometra objavljena prošli mjesec pokazuje da prosječni Europljanin godišnje potroši oko 200 eura za robe i usluge koje se nude "na crno", 11 posto ih priznaje da su kupovali robu ili usluge koje uključuju neprijavljeni rad, a četiri posto ih je primalo dio plaće "na ruke".
Među robama i uslugama za koje postoji najveća potražnja da ih se dobije na crno su kućanski poslovi (29 posto), popravci automobila (22 posto), čišćenje doma (15 posto) i hrana (12 posto).
