Posebno se treba osvrnuti na povezivanje Slavonije i Zagreba, rekao je Krešimir Bubalo (HDSSB) koji je tražio saborsku stanku kako bi izrazio nezadovoljstvo jer HŽ putnički prijevoz ukida linije prema Slavoniji i Baranji, posebno prema Osijeku. Nove uštede u HŽ-u lome se preko leđa građana Osijeka, Slavonije i Baranje, naglasio je HDSSB-ov zastupnik. Sa smanjenjem kapitalnih davanja, s nestajanjem Slavonije i Branje iz proračuna, ali i ovim zadnjim udarcem ukidanja linija zvoni "zvono na uzbunu" za sve koji žive u Slavoniji u odnosu na maćehinski odnos aktualne Vlade, HŽ-a i resornog ministra, upozorio je Bubalo.
Ukidanjem željezničkih linija, drži, vjerojatno se pogoduje nekim autobusnim prijevoznicima koji su skuplji za radnike i studente koji iz Osijeka i Slavonije putuju za Zagreb. Bez temeljite saborske rasprave željezničke linije ne treba ukidati, poručio je Bubalo. Laburist Mladen Novak podsjeća da je već upozoravao na kriminal u HŽ, a kriminal je, kaže, i ako HŽ putnički prijevoz ugovorom daje u najam svoje lokomotive privatniku koji će prevoziti teret, dakle stvara konkurenciju unutar HŽ-a. Po mom mišljenju to je svjesno uništavanje, rekao je Novak.
Zanimljivo je, tvrdi, i da je sve što je u sustavu ministra Hajdaša Dončića sumnjivo. "Već sam u nekoliko navrata pozivao i DORH i USKOK da uđu u taj sustav, da provjere što se tamo događa", podsjetio je laburist. Novak upozorava i na apsurd da se ide u rekonstrukciju pruge Knin-Zadar, a donesena je odluka o ukidanju putničkog i teretnog prijevoza. "Zar tu nije netko lud", upitao se Novak i poručio "ako negdje treba isušiti močvaru, onda je to u resoru Hajdaša Dončića, odnosno HŽ-a". Vidite što se događa kad se sustav restrukturira, a ne vodi briga o onima koji ga koriste, rekao je Ivan Šuker (HDZ) čija se stranka protivi ukidanju pruga.
Na žalost, te pruge se ukidaju upravo u područjima gdje je dohodak po stanovniku najniži i to je možda najveća i najlošija stvar u svemu, upozorio je Šuker. Događaje na željeznici Šuker gleda u kontekstu dviju velikih packi koje je Hrvatska dobila. Prva je iz Bruxellesa koji u rebalansu nije vidio nešto što je dugoročno, što bi garantiralo stabilnost javnih financija, a druga je projekcija MMF-a o gospodarskom padu.
