"Odredbu ćemo promijeniti, ali hoćemo li ukinuti institut kao takav ili ga modificirati to ćete vidjeti", poručio je ministar. "Sigurno ćemo napraviti odgovarajuće promjene da Kazneni zakon ne bi služio za ono za što ne smije služiti, a to je za ograničenje novinarskih sloboda i prava izražavanja. S druge strane zakon u jednom dijelu štiti čast i ugled i to je jedan interes kojim moramo uzeti u obzir i naći odgovarajući balans", ustvrdio je Miljenić.
Dodao je i da se čitanjem teksta zakona može vidjeti logika i "rezoniranje koje je u pozadini". "S druge strane ako je bilo što napisano na taj način da je nerazumljivo i da izaziva dvojbe koje mogu utjecati na slobodu izražavanja, onda to treba mijenjat", zaključio je ministar. Odredba o sramoćenju u fokus je javnosti i politike došla nakon nepravomoćne presude protiv novinarke "Jutarnjeg lista" Slavice Lukić temeljem tužbe koju je podnijela suvlasnica privatne klinike Medikol, Ivanka Trstenjak Rajković.
Presudu je donio sudac zagrebačkog Općinskog kaznenog suda Marko Benčić. Miljenić je ranije izjavio da je zbog sramoćenja u različitim fazama oko 130 postupaka, dok ih je nešto manje od 10 postalo pravomoćno. Ministar i njegovi suradnici, zajedno s pravnim i medijskim stručnjacima te predstavnicima Ministarstva kulture i Sabora sudjelovat će na okruglom stolu Hrvatskog novinarskog društva (HND) pod naslovom "Izmjenom Kaznenog zakona protiv cenzure".
HND je ranije od Ministarstva pravosuđa, Vlade i Sabora zatražio hitne izmjene zakona kako bi se dekriminizirala kaznena djela protiv časti i ugleda, posebno novo djelo sramoćenja koje je preuzeto iz švicarskog zakonodavstva, a ne postoji u zakonodavstvima zemalja EU.
