Sadašnja slika je, s jedne strane, nezadovoljstvo građana, a s druge strane nezadovoljstvo nas situacijom u pravosuđu i postupcima koji predugo traju, kazao je Miljenić na sjednici Vlade napomenuvši kako je hrvatski prosjek za donošenje prvostupanjske odluke 460 dana, a u EU samo 72 dana. "Građani plaćaju preko dvije milijarde kuna kamata zbog te razlike u dužini trajanja postupka. Ne plaćaju ih stvarno, ali toliki je iznos prema vrijednosti predmeta spora", kazao je. Istovremeno, nastavlja Miljenić, Hrvatska je druga po broju sudaca u EU, a ima potpuno neravnomjernu raspoređenost broja predmeta. Sve to dovodi do situacije da građani nemaju dovoljno dobru uslugu, upozorava.
Zakonom se stoga predlaže nova organizacija mreže općinskih i prekršajnih sudova, tako da se područje Hrvatske dijeli na 15 pravosudnih područja. I dalje će biti 15 županijskih sudova, ali se broj općinskih sudova smanjuje sa 67 na 23, a prekršajnih sudova sa 61 na 21. Od 1. siječnja iduće godine tako bi s radom prestala 44 općinska suda, a s 1. srpnjem iduće godine 40 prekršajnih sudova, te bi postali stalne službe. Nova će biti i organizacija mreže trgovačkih sudova, tako da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije. Ministar pravosuđa naglašava uvođenje mobilnosti za suce koji će putovati na područja na kojima ima više predmeta. "Neće putovati građani, a sva su područja tako skrojena da putovanje ne traje dulje no što traje ono od istoka do zapada Zagreba", navodi Miljenić.
Izdvaja i "sudbene dane" tijekom kojih će sudac, ako je na nekom području broj predmeta toliki da je za njihovu obradu potrebno 3-4 dana, toliko vremena biti na terenu, a potom se vratiti u matični sud. "Bitno je da građani dobiju bolju uslugu", ponavlja ministar. S 1. siječnjem iduće godine svaki županijski sud postat će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima, a od 1. travnja 2015. godine svaki županijski sud bit će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanskim postupcima.
To znači da će svaki od 15 županijskih sudova moći odlučivati o žalbi na odluke bilo kojeg općinskog suda, a odluka o tome kojem sudu će se dodijeliti određeni predmet u drugostupanjski postupak donosit će se nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta, čime se želi postići uravnoteženje sudske prakse. Prijedlogom zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji prati novu organizaciju mreže sudova, Hrvatska bi umjesto dosadašnjih 33 imala 21 općinsko državno odvjetništvo, te kao i dosad 15 županijskih državnih odvjetništava.
Premijer Zoran Milanović naglasio je da su ti zakoni dio reformskih mjera, uz komentar kako se ta reforma mogla provesti i prije deset godina. "Ali, očito netko nije htio", kazao je Milanović te pohvalio predložene zakone ustvrdivši kako je riječ o "zdravom organizmu". "Sada ih treba i provesti", zaključio je.
