c S
Dnevne novosti

Sud u Strasbourgu: Hrvatska može za ratni zločin suditi pomilovanima

29.05.2014 07:18 ZAGREB, 28. svibnja 2014.(Hina), Hrvatska ima pravo suditi za ratne zločine i onima na koje je prethodno primjenila Zakon o općem oprostu, odlučio je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbijajući tužbu bivšeg hrvatskog vojnika protiv Hrvatske za povredu prava na pošteno suđenje.

"Međunarodno pravo sve više teži tome da je amnestija za teška kršenja ljudskih prava neprihvatljiva", obrazložili su suci presudu u slučaju Freda Marguša protiv Hrvatske donesenu u utorak. Taj bivši pripadnik hrvatske vojske izdržava u Lepoglavi kaznu od 14 godina zatvora izrečenu 2007. zbog mučenja i ubijanja srpskih civila u Osijeku 1991. Prvi put mu se sudilo 1997. za ubojstva, krađe i uništavanje tuđe imovine, ali ga je hrvatski sud pomilovao primjenjujući Zakon o općem oprostu.

Maguš se pred sudom ponovno našao 2006. zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te je pravomoćno osuđen na 14 godina zatvora. Na tu se presudu žalio Europskom sudu pravde pozivajući se na načelo "ne bis in idem", odnosno da nitko ne bude optužen i osuđen dvaput za isto djelo, ali je sud odlučio da ono nije primjenjivo u slučaju oprosta za ratni zločin.

To se pravo ne može gledati odvojeno od obveze države da istraži i procesuira svako kazneno djelo, osobito ono koje za posljedicu ima nečiju smrt ili ozljedu, drže suci. "Hrvatska tijela nisu povrijedila podnositeljeva ljudska prava time što su mu ponovno sudila za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, već su postupala sukladno međunarodnom pravu i pozitivnim obvezama", stoji u presudi.

Suci posebno ističu kako je "izuzetno važno da se suđenje i presuda ne ograničavaju propisima (o oprostu) u slučaju najtežih zločina te da se u tim slučajevima pomilovanje ili amnestija ne dopuste". Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu sudska je institucija Vijeća Europe osnovana 1959. radi zaštite prava i sloboda zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950.