Priključenje tada 27-članoj Uniji bio je velik korak za zemlju koja je nedavno izašla iz rata, ali samo punopravno članstvo u bloku europskih država nije riješilo gospodarske probleme, veliku nezaposlenost i javni dug. Nakon ispunjavanja dotad najtežih kriterija i nikad dužih pristupnih pregovora, od čijih je otvaranja prošlo 2827 dana uspona i padova, blokada i njihovih uklanjanja, čestih frustracija i nešto rjeđih trenutaka zadovoljstva, Hrvatska je u prvoj je minuti 1. srpnja ispunila višedesetljetnu težnju i glavni strateški cilj, postavši 28. članicom EU-a. Kada su u ponoć začuli prvi taktovi "Ode radosti", a nebo osvjetlio vatromet iz parka Bundek, više tisuća Zagrepčana, obitelji s djecom, umirovljenika i mladih, stranih i domaćih turista na Trgu Bana Jelačića zapljeskalo je ostvarenju tog najvećeg nacionalnog cilja nakon osamostaljenja i obrane zemlje 90-tih godina prošlog stoljeća.
U čast povijesnog događaja zazvonila su zvona zagrebačke katedrale i gornjogradske Crkve sv. Marka, a na središnjem trgu hrvatske prijestolnice zahuktala se proslava na koju je stiglo oko 170 visokih stranih gostiju. U Zagrebu su toga dana boravili najviši dužnosnici Unije i nekoliko predsjednika zemalja članica, kao i šefovi susjednih država koji na europskom putu slijede naciju od 4,5 milijuna stanovnika i drugu bivšu jugoslavensku republiku koja je, nakon Slovenije 2004., ušla u Uniju. Godinu dana poslije, vladajući političari tvrde da je Hrvatska članstvo dobro iskoristila, osobito europske fondove, dok stručnjaci i gospodarstvenici drže da je mogla biti spremnija za nastup na zajedničkom europskom tržištu od 500 milijuna ljudi. "Dobro smo koristili fondove i koristimo ih još bolje i tu smo među boljim državama bez obzira što se povremeno pojavi neki članak koji ljude sludi", rekao je premijer Zoran Milanović.
"Tvrdim da smo dobri u tome kao država i organizirani u tome. Gazi nas kriza, slabo ide s novim radnim mjestima i tu nisam zadovoljan, ali vjerujem da će sljedeća godina na pretpostavkama koje smo napravili, biti uspješnija. Prema vladinim podacima, Hrvatska je u prvih pet i pol mjeseci 2014. u plusu više od 740 milijuna kuna, a u 2013. godini zabilježen je višak od 136 milijuna kuna. Da je prva godina članstva bila vrlo uspješna smatra ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić koja kaže da je donijela Hrvatskoj brojne koristi, među kojima je dugoročno najvažnija upisivanje na energetsku kartu Europe. U toj godini ukinute su carine između Hrvatske i svih zemalja EU-a, a hrvatski građani mogu jeftinije telefonirati i putovati samo s osobnom iskaznicom, rekla je Pusić i najavila da je hrvatska ambicija da do druge godišnjice ulaska, 1. srpnja 2015. ispuni sve uvjete za ulazak u Schengen.
Nešto oprezniji u ocjenama je predsjednik Ivo Josipović koji ističe da je ulaskom u EU ostvaren jedini nacionalni konsenzus, ali da izostanak strategije dovodi do povremenih problema. "Euroatlantske integracije bile su jedini nacionalni politički konsenzus, ali zbog krize i Lex Perkovića naš evolucijski doprinos EU-u ostao je u sjeni", rekao je. Smatrajući da je godina dana članstva prekratko razdoblje da bi se mogli osjetiti učinici pristupa, stručnjaci ističu kako je već sada jasno da Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila ulazak u EU zbog čega se treba jače usredotočiti na ubrzavanje reformi. "Najveća korist od ulaska u EU zasad je ostvarena u pristupnom procesu koji je ubrzao rješavanje tranzicijskih problema, modernizirao zakonodavstvo, izvršio utjecaj na ekonomske mehanizme i pojačao elemente pravne države", rekao je profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan.
Dekan tog fakulteta Nenad Zakošek razočaran je ponašanjem političkih elita i smatra da su zakazale - nisu iskoristile mogućnosti koje im pruža EU, od toga da nisu stvarali savezništva nego sukobe, a vlada nije ni dobro pripremila projekte za europske fondove. "Političari su najgore iskoristili članstvo, nasuprot građana, poslodavaca i nevladinih udruga", ocjenjuje Zakošek. Gospodarski analitičari slažu se da su u prvoj godini izostali pozitivni utjecaji članstva u EU-u na domaće gospodarstvo. "Izostali su izravni pozitivni utjecaji u kratkom roku, poput rasta izvoza i snažnijeg priljeva stranih investicija, što je rezultat sporog oporavka gospodarstva EU-a, ali i specifičnih strukturnih slabosti Hrvatske", rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
