U Banskim dvorima tvrde kako bi novi ZOR trebao omogućiti lakše zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, s obzirom da Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi te visok udio sive ekonomije i nezakonitog rada. Uvjeravaju kako će novi zakon koristiti i radnicima i poslodavcima, odnosno da će zaštititi radnike, ali i fleksibilizirati radne odnose te omogućiti poslodavcima lakšu reakciju na promjene na tržištu rada.
U odnosu na prvo čitanje zakonskog prijedloga, spuštena je granica radnog vremena s 56 na 50 radnih sati tjedno, povećana je zaštita radnika koji rade preko Agencije za privremeno zapošljavanje za razdoblje u kojem nisu ustupljeni. Za to vrijeme radnici će imati pravo na naknadu u visini tri prosječne plaće, a radnici koji su poslani na rad kod drugog poslodavca tamo će, umjesto godinu dana, moći raditi tri godine.
Omogućen je i dodatni rad radnicima koji rade puno radno vrijeme, ustupanjem kod povezanih poslodavaca. Ublažen je represivni dio tako da je kod manjih prekršaja omogućeno da se poslodavcu izrekne upravna mjera prema kojoj je dužan otkloniti nepravilnost u roku od osam dana, a ako to ne učini slijedi kazna.
Predloženi ZOR nije dobio podršku sindikata, koji se protive produženju vremena ustupanja agencijskog radnika s jedne na tri godine, kao i ograničavanju njihovih prava tako da ih se izrijekom isključuje iz kolektivnog ugovora koji obvezuje korisnika. Neprihvatljivo im je i uvođenje mogućnosti da se kolektivnim ugovorom u samoj agenciji ugovore nepovoljniji uvjeti rada za agencijskog radnika u odnosu na uvjete rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima.
Novi zakon ne podupiru ni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), ocjenujući kako predložena rješenja dovoljno ne pridonose ublažavanju učinaka krize u gospodarstvu, ne poboljšavaju uvjete poslovanja, niti daju poticaj novom zapošljavanju.
