Hrvatska do 1. kolovoza mora izabrati model poticaja i poslati ga Europskoj komisiji. Ministarstvo je provelo javnu raspravu o odabiru hrvatskog modela u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Veliki sustavi se ne bune protiv modela, mali su ti koji traže svoje mjesto, rekao je Branko Hrg (HSS) držeći kako je jasno na čiju štetu ide reforma poljoprivredne politike.
Upozorava kako su obiteljska gospodarstva, na kojima živi oko 700 tisuća ljudi, višestruko značajan čimbenik za hrvatsko društvo i gospodarstvo. HDZ-ov Branko Kutija poziva Ministarstvo da nađe zajednički jezik sa svima, jer kako kaže "mali nazaduju, srednji propadaju, a veliki su djelom zadovoljni". Ostavimo politiku po strani, ne bude li konačni dokument dobar naši će se proizvođači naći u teškoj situaciji, kaže Kutija. Na zaokret prema obiteljskim gospodarstvima poziva i udruga OPG-a Život.
"Zaštitite one koji se bave poljoprivredom", pozvao je tajnik udruge Miroslav Kovačić, pripisujući udruzi zasluge što je godišnja omotnica s prvotno planiranih 373 milijuna eura 'narasla' na 423 milijuna, dakle za 50 milijuna eura. Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol ne dijeli takvo viđenje te je pozvala da se pričeka suglasnost, odnosno odobrenje Europske komisije. Postoji načelna suglasnost za alokaciju 50 milijuna kuna iz sredstava za ruralni razvoj u omotnicu za izravna plaćanja, ali dok se to konačno ne dogodi riječ je o "mrtvom slovu na papiru", protumačila je Španjol.
Sudionici tematske rasprave Ministarstvu su predbacili da previše toga počiva na 'ako' te da brojčani pokazatelji o stočnom fondu i površinama nisu točni. Vaša simulacija temelji se na brojci od 200 tisuća koza i ovaca, a samo u Zadarskoj županiji ima ih 110 tisuća, rekao je Kutija. Hrg dodaje kako su udruge i stranke napravile bolju analizu od Ministarstva, unatoč tome što u poljoprivrednom sustavu radi dvije i pol tisuće činovnika. Španjol je uzvratio da u Ministarstvu, istina, radi 920 ljudi, ali je 600 inspektora.
Zamjenica ministra uvjerava kako bi novim modelom poljoprivreda trebala dobiti više poticaja, nego prethodnih godina, jer bi po novim izračunima gospodarstvo koje ima pet hektara dobivalo po hektaru oko 3. 550 kuna, umjesto 2.100 kuna. Od ukupne godišnje omotnice najviše bi sredstava, 173 milijuna eura, otišlo na izravna plaćanja, potom za mjere za okoliš (127 milijuna) te proizvodno vezana plaćanja (63, 5 milijuna eura). Za male poljoprivrednike previđa se 8, 5 milijuna eura, isto toliko i za mlade poljoprivrednike, dakle one koji u 2015 godini neće biti strariji od 40 godina i imat će završenui srednju školu.
