Ministar obrazovanja Vedran Mornar uvodno je ocijenio da je Hrvatska konačno prepoznala da su obrazovanje i znanost prioriteti, a predloženu strategiju nazvao je dokumentom kakav Hrvatska nikad nije imala. Autor strategije Neven Budak podsjetio je da je na dokumentu radilo više od 150 ljudi, i to volonterski, što bi, smatra, mogao biti dobvar model za sve buduće strateške dokumente. "To nije jednokratna reforma koja počinje sljedeće godine i završava u naredne dvije-tri. Ovo su smjernice i plan razvoja za sljedećih 15 godina, koji će svake 2-3 godine biti podvrgnute reviziji, ali ipak daju dugoročan plan razvoja", rekao je Budak.
Iako ističe da će se teško naći netko tko je protiv predložene strategije, HDZ-ov Željko Reiner upozorava da se strategija donosi u trenutku kada Hrvatska još uvijek nema utvrđen smjer u kojem želi da se razvija gospodarstvo niti zna kakav će profil stručnjaka trebati. "Sve to stavlja ovu strategiju u nezgodan položaj", ocijenio je Reiner i dodao kako mu opsežni predloženi dokument "više izgleda kao popis dobrih želja". Ističe da bi strategiju trebala pratiti temeljita analiza zatečenog stanja, koja bi, kaže, trebala biti točka s koje polaze svi budući ciljevi. "Ovako se čini da su ti prijedlozi naprosto rezultat diskusije vrhunskih ljudi, ali ne znamo je li sve isplanirano utemeljeno na objektivnim potrebama", kazao je Reiner i izrazio žaljenje što se strategija "ipak neće moći donijeti konsenzusom".
Bivši ministar obrazovanja, SDP-ov Željko Jovanović uzvratio je da je strategija u javnoj raspravi bila godinu dana te da se konzultiralo sve zainteresirane. "Od početnog dokumenta do danas unesen je i niz izmjena, a analiza stanja ne nalazi se u njoj samo zato jer je to već sada jako opširan dokument. Analiza trenutnog stanja vidi se u svim zakonima koji su doneseni u ovom mandatu", objasnio je Jovanović. "Zadovoljan sam da je došla u Sabor, na njoj se radilo dugo i savjesno, i to je zaista dokument koji traži konsenzus i ona je pitanje oko kojeg se ne treba dijeliti i tražiti dlaku u jajetu", dodao je. HDZ-ov Jasen Mesić Jovanoviću je odgovorio kako bi bolje bilo da su se zakoni o kojima Jovanović govori donosili tek nakon strategije.
"U prve dvije i pol godine mandata ove vlade išlo se s nizom izmjena zakona koji su se ispolitizirali i koji su nametnuli ideološke teme, umjesto da se prvo donijelo strategiju na temelju koje bi se zakoni mijenjali", kazao je Mesić. Upozorio je i da je za provedbu predložene strategije nužna potpora Ministarstva financija, koja nije osigurana. S tim je suglasan Igor Koman (HNS), koji upozorava da mnogi ciljevi iz strategije koštaju pa treba znati hoće li se i kako moći platiti. "Mogli bismo donijeti ovu Strategiju konsenzusom, ali prioritet je da se što prije donese, da krenemo s njenom provedbom, a s onim stvarima koje smo vezano uz ovaj dokument već počeli raditi trebamo i dalje nastaviti, kao što su zdravstveni i građanski odgoj", rekao je Kolman.
SDP-ov Gvozden Srećko Flego kolege je pozvao da se "ne inate i ne inzistiraju na detaljima". "Ključno je da nađemo zajednički nazivnik. Sklon sam i sam tome da se donese što prije, no sve bi stranke trebale moći stati iza ovog dokumenta", kazao je Flego i dodao da je i sam odustao od niza detalja koje je mislio da treba mijenjati. S obzirom da je Strategija sveobuhvatan dokument na 190 stranica, Flego smatra da bi Sabor trebao donijeti sažetak koji će imati naslov, prvi odlomak i citirane ciljeve kako bi se svi snašli u ključnim porukama.
Želi i da se u strategiji ne koristi futur prvi, primjerice "Hrvatska će..., škola će..., društvo će...". "Umjesto toga treba stajati, predlažemo, treba napraviti, kako nitko kasnije ne bi mogao poentirati na neispunjenim ciljevima. To je važno, jer već sada znamo da dio Strategije neće moći biti ispunjen u zadanim rokovima. Samo za 2014. godinu imamo 40 i nešto zacrtanih ciljeva, a jasno je da će to u pola godine biti neostvarivo", ustvrdio je Flego. Smatra da bi iz strategije trebalo izbrisati sve rokove, jer će se, kaže, teško ispoštovati.
