Inicijativu je poduprlo po šest zastupnika HNS-a i Laburista, pet nezavisnih zastupnika, četiri HSU-a, dva SDP-a te po jedan zastupnik Novog vala, ORaH-a, HDSSB-a, DC-a i SDSS-a, dok od HDZ-ovaca to nitko nije podržao. "U HDZ-u još nemaju sluha za bilo kakvu reformu izbornoga zakonodavstva", ustvrdio je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić na konferenciji za novinare dodavši kako to, kao i činjenica da su inicijativu poduprla samo dva SDP-ova zastupnika, pokazuje da se "očito čeka mišljenje predsjednika stranaka".
GONG je u više navrata tražio razgovor s premijerom Zoranom Milanovićem o promjeni izbornoga zakonodavstva, no do sastanka nije došlo, a Zelić kaže kako to pokazuje da se izvršna vlast "očito ne želi baviti bilo kakvim reformama, a pogotovo ne izbornog zakonodavstva". "Ako se izvršna vlast ne želi uhvatiti u koštac s tim, mi od zakonodavne, od Sabora, tražimo da oformi radne skupine koje će izraditi prijedlog izmjena. A ako Predsjedništvo Sabora to neće htjeti, mi ćemo s tih 28 zastupnika pokušati iznjedriti konkretne prijedloge promjena izbornih zakona", dodao je.
Član GONG-a i dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek dodaje kako će GONG, ako ne bude reakcije vladajuće većine na njihovu sadašnju inicijativu, na jesen uz pomoć 28 zastupnika predstaviti najosnovnije, ciljane prijedloge promjena izbornih zakona. On smatra kako nije valjan argument da postoje važniji poslovi od te reforme jer neki propusti u izbornom zakonodavstvu pogađaju i hrvatsku ekonomiju. Zamislite što bi se dogodilo da se promjenama izborih zakona zabrani istovremeno obnašanje dužnosti saborskog zastupnika i čelnika u lokalnoj samoupravi - to bi već izmijenilo interesnu strukturu u Saboru, a možda i olakšalo neke reforme, ističe Zakošek.
Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije naglašava da je hrvatsko društvo u dubokoj političkoj krizi institucionaliziranoj kroz niz zakona, među kojima i izbornima, a koji vodstvima stranaka "omogućavaju da nemaju nikakav interes za bilo kakve reformske procese jer im trenutno stanje osigurava dugoročnu egzistenciju na grbači građana". "Da je ovo ozbiljna politička kriza postalo je evidentno kad je SDP odustao od svih najavljenih reformskih procesa, a HDZ je već prije pokazao da za reforme nema volje. I sada je evidentno da su stranačka vodstva u potpunosti kolonizirala politički, ekonomski i društveni prostor i onemogućavaju bilo kakve alternative", naglašava Benčić. To dugoročno može voditi samo u ozbiljne društvene probleme, čak i društveno nasilje jer neće postojati institucionalni mehanizmi koji će građanima omogućiti da utječu na donošenje odluka, upozorava Benčić i poziva članove SDP-a i HDZ-a "koji trenutačno šute" da u Saboru pokrenu reformske procese.
Po Zakošekovu mišljenju, jedan od glavnih razloga zbog kojeg stranačka vodstva ne žele mijenjati izborne zakone je mogućnost da zbog preferencijalnog glasovanja ne budu izabrana. S obzirom na trenutni rejting Milanovića i Tomislava Karamarka, može se zamisliti scenarij da budu nositelji lista i da ne prođu na izborima, a to oni žele izbjeći, kaže Zakošek. U javnosti se već pojavila inicijativa udruge "U ime obitelji" za održavanjem referenduma o uvođenju preferencijalnog glasovanja, no Zakošek ocjenjuje da je puno bolje provesti sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva zbog njegove kompleksnosti. Na referendumu se sve svodi na jednu odredbu i zaokruživanje "Da" i "Ne", objašnjava.
Benčić pak poručuje da je bolje sačuvati 50 milijuna kuna koje bi se utrošile na referendum i iskoristiti ih za pomoć najugroženijim područjima Hrvatske. "Ako nemaju ni minimum takve odgovornosti, očekujem da se ide na izvanredne izbore jer Vlada i većina u Saboru nemaju nimalo sluha za krucijalne potrebe države", kazala je.
