Prva Konferencija o zapadnom Balkanu

Konferencija kojom je Berlin pokazao koliku važnost pridaje prostoru jugoistočne Europe okupila je predsjednike država i vlada te ministre vanjskih poslova i gospodarstva šest zapadnobalkanskih zemalja (BiH, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija) te čelnike Europske komisije, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Slovenije. "Mi smo se složili s tim da konferencija bude početak jednog četvorogodišnjeg razdoblja u kojem će se činiti pojačani napori kako bi se postigli napretci u reformskim procesima", stoji u zajedničkoj izjavi.

Odlučeno je da se konferencija održava sljedeće četiri godine s time da će 2015. domaćin biti Austrija, a 2016. Francuska.Njemačka vlada ponovila je da stoji iza perspektive ulaska svih zemalja zapadnog Balkana u EU. "Očekivanja građana ove regije su velika posebice kada se radi o gospodarskom boljitku", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel te istaknula da je skup održan u godini 100. godišnjice Prvog svjetskog rata. "Sastali smo se ovdje kako bi pogledali u budućnost, ovo je važan signal i pokazuje kako članstvo u Europskoj uniji nema alternative", rekla je Merkel i naglasila potrebu jačanja infrastrukture u regiji.

Tu dimenziju naglasio je i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, posebice prometnu i energetsku infrastrukturu."U regiji jednostavno postoji previše 'karika u lancu koje nedostaju’ kad je u pitanju infrastruktura, a to ometa razvoj gospodarstva i bolje povezivanje jugoistoka i sjeverozapada Europe", rekao je Barroso te i on istaknuo europsku perspektivu svih zemalja u regiji. Otvorena bilateralna pitanja treba rješavati što je brže moguće te su premijeri Kosova i Srbije pokazali odlučnost u "procesu ubrzanja oboljšanja odnosa", navodi se u izjavi.

Sudionici se nadalje obvezuju poduzeti mjere u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, napore u uspostavi vladavine prava u svojim zemljama, jačati ulogu oporbe koja u demokraciji igra važnu ulogu, jednako kao i jačanje civilnog društva. "To podrazumijeva jačanje pluralističkog medijskog okružja, neovisnih sindikata, ali i gospodarstva koje je oslobođeno utjecaja politike", kaže se u zajedničkoj izjavi. Hrvatski premijer Zoran Milanović ocijenio je Konferenciju o zapadnom Balkanu u Berlinu uspješnom. "Ja današnju konferenciju ocjenjujem dobrom političkom manifestacijom na kojoj je bilo govora o čistoj politici ali i projektima pa tako i prometnim pravcima.

Ovo je jedna relaksirajuća forma razmjene iskustava čega regiji nedostaje“, rekao je Milanović nakon sastanka. Naveo je kako se govorilo i o infrastrukturi posebno istićući Jadransko-jonsku autocestu ali i Pelješki most koji ima prioritet. "Ova cesta je način da se hrvatske auto ceste puni cijele godine jer to donosi novac i na tome treba početi raditi odmah“, rekao je Milanović. Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je nakon sastanka šefova diplomacija kojima se pridružio europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele objasnila da se razgovaralo o "de facto dvije ključne teme: jedna je politička priprema država u regiji za članstvo (...) a drugi dio bili su ekonomski uvjeti u državama u regiji i pripreme za članstvo u EU".

Pusić je nakon susreta izrazila zadovoljstvo činjenicom što je Njemačka ponovno pokazala zanimanje za zemlje u jugoistočnoj Europi. "Mislim da je vrlo značajno da je nakon neke vrste zamora jugoistočnom Europom Njemačka ponovno pokazala zanimanje za našu regiju jer njezin interes doprinosi i mobilizaciji interesa unutar Europske unije i unutar institucija“, rekla je. Ona je istaknula kako se konferencija o zapadnom Balkanu uklapa u ciljeve hrvatske vanjske politike. "Ovaj sastanak je na tragu naših nastojanja da regiju jugoistočne Europe ili zapadnog Balkana zadržimo na dnevnom redu europskih institucija“, rekla je hrvatska ministrica.

Konferencija je počela savjetovanjem ministara gospodarstva i financija i na samome otvaranju njemački vicekancelar i ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel najavio je da će konferencije postati redovita godišnja okupljanja posvećena zapadnom Balkanu. Istaknuo je važnost perspektive članstva zemalja regije u EU, što Njemačka, kako je naglasio, snažno podržava i "stoji iza obećanja iz Soluna". Gabriel je naglasio da su njemački poduzetnici zainteresirani za ulaganja u zemlje zapadnog Balkana i naveo rezultate istraživanja koje pokazuje da 83 posto njemačkih ulagača koji su poslovali u zemljama regije žele to ponoviti.

Gospodarski prioriteti regije moraju biti poticanje izvoza i investicija te ulaganje u stručno obrazovanje, rekao je Gabriel i kao potencijale posebice istaknuo turizam i prednosti jadranske obale. "Kao netko tko je rado u Hrvatskoj mogu samo reći kako postoji velika perspektiva za turistički razvoj", rekao je Gabriel. Uoči panel rasprave pod nazivom "Energija, tehnologija i infrastruktura – gospodarska suradnja u regiji" potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za gospodarstvo i energetiku Guenther H. Oettinger istaknuo je važnost ulaganja u energetski sektor.

Posebice je važno jačati infrastrukturu između zemalja Europske unije i regije zapadnog Balkana, ali i unutar same regije, a napose se to odnosi na energetsku infrastrukturu. Hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je dobru povezanost energetske infrastrukture u regiji i pritom Jadransko-jonski plinovod (TAP) koji je "važan za Hrvatsku, ali isto tako i za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru". Vrdoljak vidi veliki napredak u suradnji na području razvoja infrastrukture među zemljama regije. "Mi u smislu razvoja infrastrukture ne razmišljamo samo nacionalno nego i regionalno", kazao je. Konferencija je završila radnom večerom na kojoj su svi sudionici konferencije i predsjednik EK Jose Manuel Barroso predstavili rezultate današnjih razgovora.