Brutalno ubojstvo dogodilo se 22. ožujka u odvjetničkom uredu Marije Brnić-Bljakaj. Hicima iz pištolja ustrijelio ju je Antun Nikl, koji je prije toga na ulici pucao u svoju suprugu. Nikl je dan kasnije preminuo od posljedica samoranjavanja jer je u konačnici i sebi pucao u glavu. Navodeći samo inicijale žrtve i ubojice ured hrvatske zastupnice pred ESLJP-om Štefice Stažnik izvijestio je kako je sud utvrdio da je ubojica osoba s dugogodišnjom poviješću zlouporabe alkohola, nasilničkog ponašanja prema svojoj obitelji te nezakonitog posjedovanja oružja. Policija je, dodaju, tih okolnosti bila svjesna i prije nego li je odvjetnica ubijena, a dan prije ubojstva ubojičina supruga je policiji prijavila da joj suprug prijeti.
Na dan zločina službenik lokalne banke je prijavio policiji da se Nikl nalazi u stanju mentalnog rastrojstva, zbog kojeg je posumnjao da predstavlja prijetnju sebi i drugima. Kada su povodom te dojave policijski službenici razgovarali s Niklom on im se požalio na probleme u braku te je zaprijetio da će si oduzeti život. Unatoč tome te činjenici da im je bilo poznato da je osoba sklona nasilju, policijski službenici su nakon razgovora Nikla ostavili bez ikakvog nadzora. Čak i neposredno nakon toga, kada je Nikl pristupio u policijsku postaju, policajac koji je s njim razgovarao pustio ga je da ode, iako je i on bio svjestan prijave službenika banke, sadržaja razgovora kojeg su njegovi kolege ranije tog dana vodili s Niklom i njegove nasilničke prošlosti.
Na temelju tih činjenica, Europski je sud zaključio da policijski službenici nisu poduzeli razumne mjere da istraže prijetnje koje je dan prije ubojstva Nikl uputio svojoj supruzi, ali niti mjere predostrožnosti nakon prvog razgovora s njim na dan ubojstva, imajući pritom u vidu sadržaj dojave bankovnog službenika i prijetnje samoubojstvom koje je Nikl iznio u razgovoru s policajcima. Domaće zakonodavstvo, kako je primijetio Sud, predviđa smještaj u psihijatrijsku ustanovu osoba koje uslijed svoje duševne smetnje ozbiljno i izravno ugrožavaju vlastiti život ili zdravlje ili sigurnost, odnosno život ili zdravlje ili sigurnost drugih osoba, izvijestio je ured hrvatske zastupnice pred ESLJP-om. Ističu da zbog opisanih propusta policija nije zaštitila život Marije Brnić-Bljakaj čime je počinjena povreda prava na život njezinih bliskih srodnika, koji su i podnijeli tužbu, u smislu čl. 2. Konvencije.
Za utvrđenu povredu konvencijskog prava Sud je svakom od pet tužitelja dosudio pravičnu naknadu u ukupnom iznosu od 20 tisuća eura na ime duševnih boli. No, presuda još nije konačna, a to će postati ako niti jedna od strana u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem. Nakon konačnosti predmet će se nalaziti u postupku izvršenja pred Odborom ministara Vijeća Europe.
